Bojan Kecman

Ova godina je kišovita, vlažna i idealna za razvoj bolesti. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika mnogim proizvođačima povrće je obolilo od bolesti, a oni koji zbog kiša nisu mogli da posade ili posiju biljke u bašti, suočeni su sa napadom patogena, naročito plamenjače, jer je rasad ili obolio odmah nakon sadnje ili u podrumima čekajući bolje vrijeme. Ako su noćne temperature oko 12 0 C a dnevne oko 20 0 C, kada često pada kiša a rosa se dugo zadržava na listovima, česta smjena oblačnog i sunčanog vremena, znajte da će plamenjača napasti vaše povrće – naročito paradajz, krastavac i papriku. Pošto je takvo vrijeme skoro cijeli maj povrće bi trebalo da se češće štiti, odnosno, tretira. Oni koji neće da koriste hemijska sredstva mogu da pokušaju sa ostalim načinima borbe. Npr. dobro poznati recept sa domaćim mlijekom. Jedna litra na sedam ili 10 litara vode, uz dodatak medicinske sode bikarbone ( iz apoteke ) ne iz marketa i desetak kapi jestivog ulja, koje služi da zadrži smj

Proljeće je tek sad došlo. Zima je opet udarila repom ali se nadam da je sad definitivno došlo vrijeme za aktivaciju - od voćnjaka, povrtnjaka, do bloga. U vezi s tim je i ovaj tekst o biodinamičkoj poljoprivredi. Kad se probudiš ujutro, još vikendom, a vani samo što nije počela da pada kiša, nigdje ti se ne ide. Ne samo tebi već bilo kome. Još treba da prevališ četrdesetak kilometara u jednom pravcu. Iskreno, malo ko bi otišao od kuće. Dakle, trebao mi je dobar razlog da odem. I otišao sam. Zbog biodinamičke poljoprivrede. O njoj sam čitao, gledao na internetu neke klipove, ali se nikada nisam sreo lično sa ljudima koji to vole i upražnjavaju. Elem, zvale su me kolege iz CERD-a (Centar za ekonomski i ruralni razvoj) iz Krneta kod Laktaša na radionicu o biodinamičkoj poljoprivredi na kojoj su predavači bili Dijana Posavec i Amalka Vukelić iz Centra   “dr. Rudolf Štajner“ iz Donjeg Kraljevca u Hrvatskoj. Teoretsko predavanje i praktična obuka, tj. izrada preparata za prskanje