Citronka - najpopularnija sorta krušaka u Turskoj


Uvijek sam volio zemlje sa suhim ljetima i blagim zimama. Najviše zbog toga što, uprkos nedostatku vode, nemaju većih problema da obezbjede ovu dragocjenu tečnost. Izrael je u najtežoj poziciji ali dobro gura, dok je u Turskoj bolja situacija sa padavinama.
Posjetio sam zasad krušaka, u blizini grada Korkutelija, 100 kilometara od Antalije. Eto, i Turci proizvode kruške. I to poprilično - oko 400.000 tona godišnje. Kod Turaka, kada govorimo o kruškama, najviše je zastupljena sorta Citronka, ne baš popularna sorta kod nas. 


Vole je jer se bere od 25.09-15.11. kada kod njih zna da padne snijeg (kod nas ga još malo neće biti ni tada). 
Na četiri hektara prosječan rod je od 30-35 tona po hektaru što mi je bilo čudno jer je riječ o organskoj proizvodnji. Prinos je skoro isti kao i u konvencionalnoj proizvodnji. Zimska rezidba se ne primjenjuje, zbog toplijeg vremena, a sa istom počinju u maju.


Kažu da stabla tretiraju samo tri puta godišnje, bakrom i sumporom. Protiv Psile, tj.kruškine buve, bore se sumpornim preparatima. Interesantno je da nemaju savijača. Zbog viših temperatura  problemi sa čađavom krastavošću svedeni su na minimum, a za to je najviše zaslužno frezanje kompletnog voćnjaka, koje se radi početkom novembra i kada opadne sav list. Tako se uništavaju prezimljujuće spore patogena.


Najviše muke pričinjava im, kao u Izraelu, Erwinia amylovora – bakteriozna plamenjača. I nju uništavaju sumporom. Olakšavajuća okolnost je stalni povjetarac koji donekle spriječava razvoj bolesti a primjenjuju podzemno navodnjavanje iz akumulacija u kojima se voda nakuplja tokom zime i proljeća. 
Inače, u Turskoj se godišnje proizvodi oko 400.000 tona krušaka. Bujrum!

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Listovi japanske jabuke možda mogu biti od koristi u organskoj zaštiti

Image
Japanska jabuka, poznata po nazivu Kaki, rijetko se uzgaja u našim krajevima. Prije nekoliko dana slučajno sam boravio u okolini Srpca gdje sam upoznao jednu ženu koja uzgaja ovu jabuku, oko 250 stabala, za svoje potrebe. Japanska jabuka liči na paradajz. Sadrži mnogo kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina C, A i E, aminokiselina i pogodna je za organski uzgoj jer se ne tretira hemikalijama, osim bakrom u jesen ili rano proljeće. Dobro podnosi niske temperature i mogla bi se više uzgajati u našim područjima. Bere se u oktobru ali ono što me iznenadilo bilo je saznanje da se listovi kakija, koji sadrže tanin, u Japanu koriste za premazivanje drvenih kuća, kako bi se drvo zaštitilo od štetnih insekata. Ne bi mi teško da otkinem par slabijih grana, pokidam listove i stavim ih u bure sa vodom. Po nekoj logici voda s taninima koje će otpustiti listovi mogla bi da se koristi i u našim voćnjacima, u zaštiti od štetnih insekata, naročito u proljeće kada kreću
Read more

Zaštitite povrće s mlijekom i sodom

Image
Ova godina je kišovita, vlažna i idealna za razvoj bolesti. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika mnogim proizvođačima povrće je obolilo od bolesti, a oni koji zbog kiša nisu mogli da posade ili posiju biljke u bašti, suočeni su sa napadom patogena, naročito plamenjače, jer je rasad ili obolio odmah nakon sadnje ili u podrumima čekajući bolje vrijeme. Ako su noćne temperature oko 12 0 C a dnevne oko 20 0 C, kada često pada kiša a rosa se dugo zadržava na listovima, česta smjena oblačnog i sunčanog vremena, znajte da će plamenjača napasti vaše povrće – naročito paradajz, krastavac i papriku. Pošto je takvo vrijeme skoro cijeli maj povrće bi trebalo da se češće štiti, odnosno, tretira. Oni koji neće da koriste hemijska sredstva mogu da pokušaju sa ostalim načinima borbe. Npr. dobro poznati recept sa domaćim mlijekom. Jedna litra na sedam ili 10 litara vode, uz dodatak medicinske sode bikarbone ( iz apoteke ) ne iz marketa i desetak kapi jestivog ulja, koje služi da zadrži smj
Read more

Kako prepoznati rodne pupoljke za narednu godinu i zašto je važna rezidba?

Image
Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i mnogo krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se desi da, kada voće dobro rodi, u narednoj godini, roda skoro i da nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez urađene ljetnje rezidbe i dobre prihrane, nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu. Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno – po veličini. Krupniji pupoljak na grani znači da će, na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak imao je dovoljno hranjljivih materija za diferencijaciju i formiranje ploda u narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana gore navedenim elementima prije i tokom cvjetanja jer je npr. bor ključan za oplodnju žiga tučka. Rodni pupoljci diferenciraju se od juna do avgusta ali, uz kvalitetnu prihranu tokom vegetacije i nakon berbe, u vidu prihrane borom, cinkom,
Read more