Mediteranska voćna muha

 Mediteranska voćna muha (Ceratitis capitata) je štetočina koja će u godinama pred nama predstavljati veliku prijetnju voćarima.
Mislim da se sve više pojavljuje i kod nas jer joj pogoduju visoke temperature, naročito u aprilu, a ove godine april je bio izuzetno topao. U Hrvatskoj je već redovna štetočina, naročito u Dalmaciji, a u BiH najviše je ima u dolini Neretve. Prvo se pojavljuje na breskvama, mandarinama i nektarinama, a napada i jabuku i krušku. Prema nekim podacima napada 240 vrsta. Najviše joj odgovaraju temperature od 30 do 32 stepena jer se jedna generacija razvije za petnaestak dana.



Ženka je žuto-smeđe boje i krila su joj uvijek otvorena kada miruje. Odrasli insekti pojavljuju se u aprilu. Ženka ima legalicu dužine dva milimetra, jaja polaže u skoro zrele plodove, do pet milimetara duboko,a zatim se larve spuštaju dublje i završavaju svoj razvoj za, otprilike 14 dana. U nezrelim plodovima larve se ne hrane. Nakon završetka razvoja izlaze iz plodova i kukulje se u zemlji. Ako su temperature visoke za 20-tak dana ciklus se ponavlja. Kod nas štete još uvijek nisu velike, ali već sad treba da se obrati pažnja jer se dešava da plod izgleda zdravo, međutim, kada se okrene s druge strane vidi se mala rupa u koju su položena jaja.

Kako se boriti protiv voćne muhe? Pošto se štete najviše uočavaju pred berbu, a zbog karence se ne preporučuje upotreba insketicida sa aktivnom materijom dimetoat, pirimifosmetil itd.

Najbolje se pokazao insekticid LASER, sa aktivnom materijom spinosad, koji je dozvoljen u organskoj poljoprivredi. U svijetu se koristi u vrlo malim dozama, 0.02%, u vidu mamca, zajedno sa bakterijom Saccharopolyspora spinosa. Može pomoći i sam insekticid,u većim dozama, ali svijet se sve više okeće novim metodama borbe. U Izraelu je sve više popularna metoda uzgajanja sterilnih mužjaka ( SIT-sterile insect technique ) koji se puštaju po voćnjacima i oplođuju ženke koje polažu sterilna jaja. Nakon nekog vremena dolazi do dramatičnog pada populacije.
Međutim, najvažnija metoda borbe, naročito u manjim voćnjacima, jeste sanitacija, odnosno, sakupljanje i iznošenje iz voćnjaka napadnutih plodova. Jedan plod „napašće“ 10 stabala jer predstavlja izvor hrane za odrasle insekte a i konkurenciju mamcima.
Mogu se koristiti i još neki prirodni preparati npr. list paradajza i pelina, zajedno sa začinima kao što su čili i biber, uz dodatak bijelog luka koji odbijaju muhu od ploda. 


Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Listovi japanske jabuke možda mogu biti od koristi u organskoj zaštiti

Image
Japanska jabuka, poznata po nazivu Kaki, rijetko se uzgaja u našim krajevima. Prije nekoliko dana slučajno sam boravio u okolini Srpca gdje sam upoznao jednu ženu koja uzgaja ovu jabuku, oko 250 stabala, za svoje potrebe. Japanska jabuka liči na paradajz. Sadrži mnogo kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina C, A i E, aminokiselina i pogodna je za organski uzgoj jer se ne tretira hemikalijama, osim bakrom u jesen ili rano proljeće. Dobro podnosi niske temperature i mogla bi se više uzgajati u našim područjima. Bere se u oktobru ali ono što me iznenadilo bilo je saznanje da se listovi kakija, koji sadrže tanin, u Japanu koriste za premazivanje drvenih kuća, kako bi se drvo zaštitilo od štetnih insekata. Ne bi mi teško da otkinem par slabijih grana, pokidam listove i stavim ih u bure sa vodom. Po nekoj logici voda s taninima koje će otpustiti listovi mogla bi da se koristi i u našim voćnjacima, u zaštiti od štetnih insekata, naročito u proljeće kada kreću ...
Read more

Zaštitite povrće s mlijekom i sodom

Image
Ova godina je kišovita, vlažna i idealna za razvoj bolesti. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika mnogim proizvođačima povrće je obolilo od bolesti, a oni koji zbog kiša nisu mogli da posade ili posiju biljke u bašti, suočeni su sa napadom patogena, naročito plamenjače, jer je rasad ili obolio odmah nakon sadnje ili u podrumima čekajući bolje vrijeme. Ako su noćne temperature oko 12 0 C a dnevne oko 20 0 C, kada često pada kiša a rosa se dugo zadržava na listovima, česta smjena oblačnog i sunčanog vremena, znajte da će plamenjača napasti vaše povrće – naročito paradajz, krastavac i papriku. Pošto je takvo vrijeme skoro cijeli maj povrće bi trebalo da se češće štiti, odnosno, tretira. Oni koji neće da koriste hemijska sredstva mogu da pokušaju sa ostalim načinima borbe. Npr. dobro poznati recept sa domaćim mlijekom. Jedna litra na sedam ili 10 litara vode, uz dodatak medicinske sode bikarbone ( iz apoteke ) ne iz marketa i desetak kapi jestivog ulja, koje služi da zadrži smj...
Read more

Kako prepoznati rodne pupoljke za narednu godinu i zašto je važna rezidba?

Image
Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i mnogo krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se desi da, kada voće dobro rodi, u narednoj godini, roda skoro i da nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez urađene ljetnje rezidbe i dobre prihrane, nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu. Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno – po veličini. Krupniji pupoljak na grani znači da će, na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak imao je dovoljno hranjljivih materija za diferencijaciju i formiranje ploda u narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana gore navedenim elementima prije i tokom cvjetanja jer je npr. bor ključan za oplodnju žiga tučka. Rodni pupoljci diferenciraju se od juna do avgusta ali, uz kvalitetnu prihranu tokom vegetacije i nakon berbe, u vidu prihrane borom, cinkom,...
Read more