Kako prepoznati rodne pupoljke za narednu godinu i zašto je važna rezidba?
Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i mnogo krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se desi da, kada voće dobro rodi, u narednoj godini, roda skoro i da nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez urađene ljetnje rezidbe i dobre prihrane, nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu.
Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a
koji lisni? Jednostavno – po veličini. Krupniji pupoljak na grani znači da će,
na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak
imao je dovoljno hranjljivih materija za diferencijaciju i formiranje ploda u
narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana
gore navedenim elementima prije i tokom cvjetanja jer je npr. bor ključan za
oplodnju žiga tučka.
Drugi uslov za kontinuitet roda jeste rezidba jer
upravo rezanje viška grana koje su izrasle iz rezova u zimskoj rezidbi
omogućava biljci da ravnomjernije raspoređuje makro i mikro elemente u pupoljke
na stablu. Isto tako, prisutni plodovi imaće više hrane i biće krupniji. Često
se dešava da je na stablu veliki broj sitnijih plodova, sa malo krupnih, koji
imaju prolaz kod otkupljivača. Plod jabuka i krušaka, manji od šest i po
centimetara u prečniku, nije prva klasa i otkupljivači za njega nude mnogo
manju cijenu. Upravo je veliki broj sitnih plodova koji se ne prorjeđuju, bez
urađene ljetnje rezidbe u vidu otklanjanja suvišnih grana, glavni razlog za
formiranje manjeg broja pupoljaka koji će dati rod u idućoj vegetacionoj
sezoni. Zbog navedenog ljetnja rezidba predstavlja nezamjenljivu mjeru tokom
vegetacije.
Voćari već tokom avgusta mogu da vide rodni
potencijal za narednu godinu koji se još jasnije vidi kada opadne list. Nemojte
padati u zamku ako vidite na stablu mnogo rodnih pupoljaka. To nije dobro i
mora da se uradi zimska rezidba u vidu otklanjanja 25- 30 % rodnog pupa jer,
izostavljanje zimske rezidbe dovešće do toga da ćete imati mnoštvo sitnijih
plodova koje nijedno hemijsko sredstvo ili ručno prorjeđivanje neće moći
skinuti, u dovoljnom broju, da preostali plodovi ostanu krupni. Što je najgore,
ući ćete u problem alternativne rodnosti, odnosno, dobrog roda svake druge ili
treće godine što je u savremenom voćarstvu, nedopustivo.
Šljiva rađa na mješovitim rodnim grančicama,
majskim kiticama kratkim i dugim rodnim grančicama i kopljastim izraštajima.
Najzastupljenije sorte u našim područjima, Stenley, Čačanska rodna i ljepotica,
najviše rađaju na kratkim grančicama i kopljastim izraštajima, na dvogodišnjem
i trogodišnjem drvetu.
Iz iskustva govoreći Stenley će da rodi kako god
da ga orežete dok kod čačanskih sorti treba da se uradi prikraćivanje grana za
barem jednu trećinu. Ako u zimu i proljeće, pred samo listanje, kod bilo koje
sorte, vidite više pupoljaka na kratkim grančicama, sa strane će da budu rodni
pupoljci, a na vrhu lisni, odnosno, vegetativni. To je znak da ste dobro
odradili ljetnju, odnosno, zimsku rezidbu i da možete da očekujete rod.
Kod jabuka i krušaka je slično. Rađaju na kraćim,
naboranim, izraštajima, te kratkim i dužim rodnim granama. Ako na granama vidite
krupnije pupoljke, možete očekivati rod, a ako imate sitnije pupoljke, sa
strane grančica, rod neće biti dobar. Postoje i mješoviti pupoljci koji su na
sredini, odnosno, srednje razvijeni ali, takvi pupoljci, u ogromnom broju slučajeva,
daju list, ne plod.
Breskve su specifične. Na svakom stablu ostavite
maksimalno 45 rodnih pupoljaka ako želite da imate krupne i kvalitetne plodove.
Sve više od toga zahtijeva prorjeđivanje. Trešnja i višnja, osim zimske, traže
češću rezidbu tokom ljeta, u dva do tri navrata, kako bi se podstakao rast
novih, kratkih grančica, koje će dati rod u narednoj godini.
Comments
Post a Comment