Kako to Česi rade?
Nekoliko dana boravka u Češkoj nije dovoljno da se iz svakog aspekta sagleda proizvodnja voća ali se ipak može vidjeti i osjetiti atmosfera koja vlada u ovoj oblasti, a samim tim steći i konkretan utisak o njihovom voćarstvu. Moj utisak je pozitivan jer sam vidio da su vrijedan narod, gledaju svoj posao, ne žale se i što je najvažnije, dobro razmišljaju i povlače konkretne poteze.
Voćarstvo im se jače počelo razvijati prije dvadesetak godina. Integralna i biološka proizvodnja odavno su im standard i to su htjeli ili ne, morali da prate jer su dio Evropske unije. Da ih Poljaci sa sjevera, Nijemci sa zapada i Austrijanci sa juga ne stave pod svoju šapu, morali su da razvijaju voćarstvo i u tome su uspjeli. Isto je vidjeti voćnjak jabuka u Češkoj, Poljskoj, Njemačkoj....sve je ista tehnologija i prinos. Česi od EU dobijaju 200 evra/ha voćnjaka plus 280 evra/ha subvencija za integralnu proizvodnju. Za organsku proizvodnju subvencije su veće. Ne smiju da krče stabla npr. breskvi u voćnjaku jer mora biti isti broj stabala, svake godine, bez obzira da li je stablo zaraženo ili ne. Ako ga iščupaju i posade novu sadnicu neće dobiti subvenciju. Čudna su ta EU pravila.
U Češkoj je oko 3.5 miliona hektara obradivog zemljišta. Pod voćnjacima je 15.000 hektara, od toga 7.000 ha jabuka, 2.000 ha šljiva, nešto više pod trešnjama i breskvama, a pod kruškama samo 200 ha. Malina nije popularna pa je svega 70 hektara u cijeloj državi pod ovom kulturom, dok su površine pod borovnicom i što je interesantno, ribizlom, znatno veće.
Imaju, kao i mi, dosta manjih voćnjaka, na okućnicama, ali je interesantno da 50% roda jabuka ide za proizvodnju sokova. Cijena je 0.10 evra/kg. Zadruge i udruženja su dobro razvijene. Tržni centri neće da rade sa individualnim proizvođačima čak da imaju i 300 hektara zasada. Naravno da su izloženi proizvodima iz ostalih zemalja. Poljaci su im blizu i ugrožavaju ih, kao i većinu Evrope, svojim jabukama. Poljaci sad nude Galu, prvu klasu, za samo 0.20 evra/kg. Česi su nedavno pronašli nedozvoljene količine rezidua pesticida u poljskim jabukama i to će im pomoći da spriječe ulaz poljske jabuke na svoje tržište. Naravno, ima tržnih centara koji će pokušati da ih ubace ali rizikovaće velike kazne. Generalno, uspijevaju da plasiraju jabuke i ostalo voće na svoje tržište a i stanovnici Češke, bez obzira na niže cijene uvoznog voća, imaju razvijenu svijest o potrebi kupovine domaćih proizvoda. Za razliku od većine nas.
Prosječna otkupna cijena je 0.50 evra. Jedan evro je 25 čeških kruna. Prinosi su 60 t/ha u voćnjacima starim pet godina i više. Bez 50 tona po hektaru nema isplative proizvodnje. Najviše zastupljena sorta je Gala sa svojim klonovima. Prosječna cijena prilikom otkupa je 16 kruna. Još su zastupljene Breburn, Jonagored, Zlatni delišes ( Rajnders ), Ajdared, Early Gold, Cameo itd. Sve manje sade sorte otporne na Venturiju jer nisu dovoljno obojene i nemaju dobar prolaz na tržištu. Česi sve više imaju problema sa sušom pa su ove godine koristili vodu za navodnjavanje do 01.07.
Uprkos tome imaju zadovoljavajuću krupnoću jer su nedostatak vode nadoknadili boljom ishranom. Ipak, u narednim godinama, praviće akumulacije jer očekuju sve više problema sa sušom. Kao i kod nas u proizvodnji krušaka najveći problem je kruškina buva zbog koje smanjuju površine. I kod Čeha buva je ove godine stekla otpornost na insekticide, posebno na bazi abamektina. Proizvodnja krušaka sve je zahtjevnija.
Ova 2018. godina bila im je prva godina nakon 2015. godine da, zbog mraza, nisu imali problema sa oplodnjom i zametanjem jabuka i krušaka. Za prorjeđivanje plodova i usporavanje rasta stabala koriste NAA, BA, Metametron, Floronu itd. ali im nije uspjelo pa su morali da rade i ručno prorjeđivanje.
Ne rade mnogo tretmana, tj. ne pršću mnogo kao većina naših proizvođača. Kada je prosječna godina imaju 10-14 tretmana, ove godine, koja je bila sušna, samo sedam. Probleme im pravi pepelnica pa su imali nešto više tretmana u ovoj godini zbog visokih temperatura. Protiv savijača imaju tri, najviše četiri tretmana. Tretmane rade na osnovu preporuka savjetodavne službe koje su usko povezane sa naučnim organizacijama. Sve isto kao u ostalim razvijenim evropskim zemljama.
U jednoj rečenici rečeno od Čeha se ima šta naučiti. Svaki put kada odem u inostranstvo vidim koliko smo loši, u mnogim stvarima, jer nemamo jedno - sistem.
Voćarstvo im se jače počelo razvijati prije dvadesetak godina. Integralna i biološka proizvodnja odavno su im standard i to su htjeli ili ne, morali da prate jer su dio Evropske unije. Da ih Poljaci sa sjevera, Nijemci sa zapada i Austrijanci sa juga ne stave pod svoju šapu, morali su da razvijaju voćarstvo i u tome su uspjeli. Isto je vidjeti voćnjak jabuka u Češkoj, Poljskoj, Njemačkoj....sve je ista tehnologija i prinos. Česi od EU dobijaju 200 evra/ha voćnjaka plus 280 evra/ha subvencija za integralnu proizvodnju. Za organsku proizvodnju subvencije su veće. Ne smiju da krče stabla npr. breskvi u voćnjaku jer mora biti isti broj stabala, svake godine, bez obzira da li je stablo zaraženo ili ne. Ako ga iščupaju i posade novu sadnicu neće dobiti subvenciju. Čudna su ta EU pravila.
U Češkoj je oko 3.5 miliona hektara obradivog zemljišta. Pod voćnjacima je 15.000 hektara, od toga 7.000 ha jabuka, 2.000 ha šljiva, nešto više pod trešnjama i breskvama, a pod kruškama samo 200 ha. Malina nije popularna pa je svega 70 hektara u cijeloj državi pod ovom kulturom, dok su površine pod borovnicom i što je interesantno, ribizlom, znatno veće.
Imaju, kao i mi, dosta manjih voćnjaka, na okućnicama, ali je interesantno da 50% roda jabuka ide za proizvodnju sokova. Cijena je 0.10 evra/kg. Zadruge i udruženja su dobro razvijene. Tržni centri neće da rade sa individualnim proizvođačima čak da imaju i 300 hektara zasada. Naravno da su izloženi proizvodima iz ostalih zemalja. Poljaci su im blizu i ugrožavaju ih, kao i većinu Evrope, svojim jabukama. Poljaci sad nude Galu, prvu klasu, za samo 0.20 evra/kg. Česi su nedavno pronašli nedozvoljene količine rezidua pesticida u poljskim jabukama i to će im pomoći da spriječe ulaz poljske jabuke na svoje tržište. Naravno, ima tržnih centara koji će pokušati da ih ubace ali rizikovaće velike kazne. Generalno, uspijevaju da plasiraju jabuke i ostalo voće na svoje tržište a i stanovnici Češke, bez obzira na niže cijene uvoznog voća, imaju razvijenu svijest o potrebi kupovine domaćih proizvoda. Za razliku od većine nas.
Prosječna otkupna cijena je 0.50 evra. Jedan evro je 25 čeških kruna. Prinosi su 60 t/ha u voćnjacima starim pet godina i više. Bez 50 tona po hektaru nema isplative proizvodnje. Najviše zastupljena sorta je Gala sa svojim klonovima. Prosječna cijena prilikom otkupa je 16 kruna. Još su zastupljene Breburn, Jonagored, Zlatni delišes ( Rajnders ), Ajdared, Early Gold, Cameo itd. Sve manje sade sorte otporne na Venturiju jer nisu dovoljno obojene i nemaju dobar prolaz na tržištu. Česi sve više imaju problema sa sušom pa su ove godine koristili vodu za navodnjavanje do 01.07.Uprkos tome imaju zadovoljavajuću krupnoću jer su nedostatak vode nadoknadili boljom ishranom. Ipak, u narednim godinama, praviće akumulacije jer očekuju sve više problema sa sušom. Kao i kod nas u proizvodnji krušaka najveći problem je kruškina buva zbog koje smanjuju površine. I kod Čeha buva je ove godine stekla otpornost na insekticide, posebno na bazi abamektina. Proizvodnja krušaka sve je zahtjevnija.
Ova 2018. godina bila im je prva godina nakon 2015. godine da, zbog mraza, nisu imali problema sa oplodnjom i zametanjem jabuka i krušaka. Za prorjeđivanje plodova i usporavanje rasta stabala koriste NAA, BA, Metametron, Floronu itd. ali im nije uspjelo pa su morali da rade i ručno prorjeđivanje.
Ne rade mnogo tretmana, tj. ne pršću mnogo kao većina naših proizvođača. Kada je prosječna godina imaju 10-14 tretmana, ove godine, koja je bila sušna, samo sedam. Probleme im pravi pepelnica pa su imali nešto više tretmana u ovoj godini zbog visokih temperatura. Protiv savijača imaju tri, najviše četiri tretmana. Tretmane rade na osnovu preporuka savjetodavne službe koje su usko povezane sa naučnim organizacijama. Sve isto kao u ostalim razvijenim evropskim zemljama.
U jednoj rečenici rečeno od Čeha se ima šta naučiti. Svaki put kada odem u inostranstvo vidim koliko smo loši, u mnogim stvarima, jer nemamo jedno - sistem.
Comments
Post a Comment