Gavez, kopriva, paprat, maslačak i pelin za novu sezonu
Vegetaciona sezona u zasadima krušaka je završena a uskoro će biti završena i berba jabuka. Stabla će, nakon berbe, lagano da pređu u fazu mirovanja i mimo našeg pogleda pripremati se za novu sezonu. Zato je važno da se u periodu od berbe do opadanja lista prihrane makro i mikro elementima kako bi lakše podnijele niske temperature i imale neophodne elemente za početak naredne vegetacije.
Kruškama i jabukama potrebno je u jesen dati azot jer će joj taj azot biti jedini izvor na proljeće naredne godine, tj. pred početak vegetacije. Kako list gubi boju korijen voćke će da povlači hranjljive elemente, među njima i azot, koji će joj na proljeće dati snagu za bolji rast, cvjetanje i oplodnju. Voćari za ovu namjenu prije rasipanja stajnjaka koriste ureu i to od faze kada se počne mijenjati boja lista, do momenta, kada se lisna plojka lako otkine od grane. Dovoljno je rastopiti pet kilograma uree na 100 litara vode. Moguće je da, nakon upotrebe uree, dođe do retrovegetacije, ako oktobar bude previše topao. Zato bi se umjesto uree, koja nije dozvoljena u organskoj poljoprivredi, mogle koristiti biljke,tj. korovi.
list i stabljika gaveza
Ko ne želi da koristi ureu može da uzme koprivu koja je takođe bogata azotom ali i željezom. Za dva hektara voćnjaka dovoljno je upotrijebiti 200 litara vode u kojoj je desetak dana bilo potopljeno desetak kilograma lista koprive. Ne treba koristiti staru, izraslu, koprivu već mladu koja se ove godine može naći zbog izostanka suše u julu i avgustu. Poželjno je uz azot dodati fosfor, kalijum i bor, što znači da sa koprivom možete miješati gavez. Ova biljka sadrži mnogo fosfora i azota i može se upotrijebiti umjesto Kristalona sa više fosfora. Bujad, tj. paprat se takođe može dodati u bure od 200 litara, zajedno sa korpivom i gavezom. Paprat sadrži dosta kalijuma. Dovoljno je pet do šest kilograma lista, a može mu se dodati i nekoliko kilograma kore banana, koja takođe ima dosta kalijuma.
Dakle, koprivu, gavez, paprat i koru banana iskoristite dva puta, do opadanja listova. Dovoljno je da desetak dana budu potopljeni u vodi a preporučena doza je 100 litara po hektaru, tj. na 800 do 1000 litara vode. Voćka će da povuče hranjlijive materije i da ih iskoristi na proljeće.
Kada je riječ o insektima koristite maslačak koji sadrži dosta bakra i osim sa koprivom, gavezom i paprati, može se miješati zajedno sa bakarnim preparatima i krečom, u zaštiti voća, nakon opadanja lista. Maslačak je koristan i protiv insekata, naročito ako se kombinuje sa ostalim biljkama.
Zato sam prošle godine zasadio pelin koji odbija mrave, gusjenice i grinje, a maslačak lisne uši. Po pet do šest kilograma lista pelina i maslačka i kilogram izrezanog bijelog luka ostavite tokom zime da stoji u buretu od 100 litara vode. Sljedeće godine, pred kretanje vegetacije, ta smjesa će biti toliko jaka da insektima neće pasti na pamet da polažu jaja, naročito kruškinoj buvi i lisnim ušima. Prije toga, nakon opadanja lista, koristite bakar, kreč i maslačak.
Kruškama i jabukama potrebno je u jesen dati azot jer će joj taj azot biti jedini izvor na proljeće naredne godine, tj. pred početak vegetacije. Kako list gubi boju korijen voćke će da povlači hranjljive elemente, među njima i azot, koji će joj na proljeće dati snagu za bolji rast, cvjetanje i oplodnju. Voćari za ovu namjenu prije rasipanja stajnjaka koriste ureu i to od faze kada se počne mijenjati boja lista, do momenta, kada se lisna plojka lako otkine od grane. Dovoljno je rastopiti pet kilograma uree na 100 litara vode. Moguće je da, nakon upotrebe uree, dođe do retrovegetacije, ako oktobar bude previše topao. Zato bi se umjesto uree, koja nije dozvoljena u organskoj poljoprivredi, mogle koristiti biljke,tj. korovi.
list i stabljika gavezaKo ne želi da koristi ureu može da uzme koprivu koja je takođe bogata azotom ali i željezom. Za dva hektara voćnjaka dovoljno je upotrijebiti 200 litara vode u kojoj je desetak dana bilo potopljeno desetak kilograma lista koprive. Ne treba koristiti staru, izraslu, koprivu već mladu koja se ove godine može naći zbog izostanka suše u julu i avgustu. Poželjno je uz azot dodati fosfor, kalijum i bor, što znači da sa koprivom možete miješati gavez. Ova biljka sadrži mnogo fosfora i azota i može se upotrijebiti umjesto Kristalona sa više fosfora. Bujad, tj. paprat se takođe može dodati u bure od 200 litara, zajedno sa korpivom i gavezom. Paprat sadrži dosta kalijuma. Dovoljno je pet do šest kilograma lista, a može mu se dodati i nekoliko kilograma kore banana, koja takođe ima dosta kalijuma.
Kada je riječ o insektima koristite maslačak koji sadrži dosta bakra i osim sa koprivom, gavezom i paprati, može se miješati zajedno sa bakarnim preparatima i krečom, u zaštiti voća, nakon opadanja lista. Maslačak je koristan i protiv insekata, naročito ako se kombinuje sa ostalim biljkama.
Zato sam prošle godine zasadio pelin koji odbija mrave, gusjenice i grinje, a maslačak lisne uši. Po pet do šest kilograma lista pelina i maslačka i kilogram izrezanog bijelog luka ostavite tokom zime da stoji u buretu od 100 litara vode. Sljedeće godine, pred kretanje vegetacije, ta smjesa će biti toliko jaka da insektima neće pasti na pamet da polažu jaja, naročito kruškinoj buvi i lisnim ušima. Prije toga, nakon opadanja lista, koristite bakar, kreč i maslačak.
Comments
Post a Comment