Osim rasipanja stajnjaka vrijeme je i za kalcifikaciju voćnjaka
Jesen je idealno vrijeme za rasipanje stajnjaka u zemljištu. Stajnjak bi trebalo da bude zreo mada se može rasuti i stajnjak star dva, tri mjeseca. Kada se frezom unese u zemljište razgradiće se nakon nekoliko mjeseci pod uticajem zemljišnih mikro organizama i bakterija. Ako stajnjak ostane na površini sporije će se razgraditi, biće efekta na biljke ali, ako na proljeće nastupe visoke temperature, stajnjak, zbog isparavanja azota i ispiranja fosfora i kalijuma, neće imati nikakvu funkciju. Skoro da neće biti azota, fosfora i kalijuma i ostalih elemenata. A proljeća znaju biti topla. Stajnjak je idealno mjesto za prezimljavanje larvi insekata, štetnih i korisnih jer im odgovara toplota koja nastaje zrenjem stajnjaka. Zaoravanjem stajnjaka većina larvi biće uništena. Isto tako, stajnjak je idealno mjesto za sjemenke raznih korova. Ako se ne zaore, odnosno, ostavi pored stabala, imaćete jači napad korovskih biljaka.
Da se razumijemo, stajnjak se najbolje pokazao u ishrani višegodišnjih zasada i u proizvodnji povrća samo se mora voditi računa o gore navedenom. Naročito šljiva dobro reaguje na stajnjak. Cijena stajnjaka, ove godine, u banjalučkoj regiji je od 70 do 120 maraka po traktorskoj prikolici, odnosno, oko 4.200 do 7200 dinara za dva i po do tri kubika stajnjaka.
Ko nema mogućnosti ili ne želi da koristi stajnjak može da uzme peletirani organski stajnjak koji se može kupiti u svakoj bolje snabdjevenoj poljoprivrednoj apoteci. Ovaj stajnjak ne sadrži larve i jaja insekata i sjemena korova i brzo se razgrađuje čak iako nema padavina. Dovoljno je više vlage u vazduhu. Naravno i njega je bolje a i lakše ga je zaorati. Takođe popravlja mikro biološku aktivnost u zemljištu i pospješuje stvaranje humusa. Njegova cijena je od 12 do 14 maraka za vreću od 25 kilograma, tj. oko 720 do 840 dinara. Problem je što je, po hektaru skup, kada se poredi sa cijenom običnog stajnjaka. Treba ga minimalno jedna tona po hektaru zasada.
Naša zemljišta su, uglavnom, siromašna fosforom i kalijumom. Zato se preporučuje, svake druge do treće godine, kalcifikacija zemljišta, odnosno, rasipanje kreča. Naravno, prvo treba uraditi analizu zemljišta na osnovu čega se odredi i doza po hektaru. Većina proizvođača kreč ubacuje prije i tokom sadnje voća, a kasnije, radi folijarnu prihranu biljaka kalcijumom. Inače, stajnjak i kreč nisu u velikoj ljubavi i treba im nekoliko mjeseci da počnu djelovati kada se zajedno rasipaju po bašti ili voćnjaku. Da bi se to izbjeglo bolje je da se stajnjak raspe u jesen, a kreč malo kasnije, u januaru ili februaru. Kreč se brže razgrađuje, naročito kada padne kiša ili snijeg. Prije rasipanja kreča stajnjak se frezom unese dublje u zemljište a pošto vegetacija miruje tokom zime, kreč se bez prepreka rasipa po tragu freze i unosi padavinama u dublje slojeve zemljišta. U apotekama se takođe mogu pronaći vreće sa krečom različitih proizvođača. Kreč takođe pospješuje mikro biološku aktivnost u zemljištu, povećava biljkama pristupačnost kalcijuma ali i fosfora.
Da se razumijemo, stajnjak se najbolje pokazao u ishrani višegodišnjih zasada i u proizvodnji povrća samo se mora voditi računa o gore navedenom. Naročito šljiva dobro reaguje na stajnjak. Cijena stajnjaka, ove godine, u banjalučkoj regiji je od 70 do 120 maraka po traktorskoj prikolici, odnosno, oko 4.200 do 7200 dinara za dva i po do tri kubika stajnjaka.
Ko nema mogućnosti ili ne želi da koristi stajnjak može da uzme peletirani organski stajnjak koji se može kupiti u svakoj bolje snabdjevenoj poljoprivrednoj apoteci. Ovaj stajnjak ne sadrži larve i jaja insekata i sjemena korova i brzo se razgrađuje čak iako nema padavina. Dovoljno je više vlage u vazduhu. Naravno i njega je bolje a i lakše ga je zaorati. Takođe popravlja mikro biološku aktivnost u zemljištu i pospješuje stvaranje humusa. Njegova cijena je od 12 do 14 maraka za vreću od 25 kilograma, tj. oko 720 do 840 dinara. Problem je što je, po hektaru skup, kada se poredi sa cijenom običnog stajnjaka. Treba ga minimalno jedna tona po hektaru zasada.
Naša zemljišta su, uglavnom, siromašna fosforom i kalijumom. Zato se preporučuje, svake druge do treće godine, kalcifikacija zemljišta, odnosno, rasipanje kreča. Naravno, prvo treba uraditi analizu zemljišta na osnovu čega se odredi i doza po hektaru. Većina proizvođača kreč ubacuje prije i tokom sadnje voća, a kasnije, radi folijarnu prihranu biljaka kalcijumom. Inače, stajnjak i kreč nisu u velikoj ljubavi i treba im nekoliko mjeseci da počnu djelovati kada se zajedno rasipaju po bašti ili voćnjaku. Da bi se to izbjeglo bolje je da se stajnjak raspe u jesen, a kreč malo kasnije, u januaru ili februaru. Kreč se brže razgrađuje, naročito kada padne kiša ili snijeg. Prije rasipanja kreča stajnjak se frezom unese dublje u zemljište a pošto vegetacija miruje tokom zime, kreč se bez prepreka rasipa po tragu freze i unosi padavinama u dublje slojeve zemljišta. U apotekama se takođe mogu pronaći vreće sa krečom različitih proizvođača. Kreč takođe pospješuje mikro biološku aktivnost u zemljištu, povećava biljkama pristupačnost kalcijuma ali i fosfora.
Comments
Post a Comment