Uklonite izdanke kod voćaka


      
            Vrijeme je za rezidbu voćaka. Najvažnije je da su temperature ispod nule i da na stablima nema snijega. Šljiva je još “mekana“ zbog retrovegetacije, tj. novog listanja u septembru i oktobru zbog visokih temperatura, pa bi voćari trebalo da pripaze na rezidbu. Drugim riječima, ona stabla kod kojih nije bilo retrovegetacije mogu da se režu dok bi, kod stabala sa novim listovima, trebalo da se sačeka sa rezidbom. Jabuka i kruška uveliko se režu.



Bilo da se rezidba obavlja ili ne krajnje je vrijeme da se kod jabuka, krušaka i šljiva uklone izdanci koji su tokom sezone izbili iz zemlje, tj. adventivnih pupoljaka na korijenu.

            Ovi izdanci vuku snagu voćki u vegetacionom periodu, crpe hranljive materije, usporavaju rast voćaka i razvoj rodnih pupoljaka za narednu godinu. Prilikom rezidbe obavezna je upotreba rukavica jer izdanci, naročito kod krušaka i šljiva, često na sebi imaju trnove koji mogu da naprave duboke posjekotine na koži. To je zbog podloga divlje kruške i džanarike. Trn na izdanku šljive naročito je opasan. Ako ubode, a ne izvučete ga odmah i ne dezinfikujete alkoholom mjesto uboda, može da dovede do crvenila, otoka, čak i trovanja krvi. Budite vrlo oprezni, sijecite ih do zemlje i iznesite iz voćnjaka.

 Do rasta izdanaka dolazi zbog suviše plitke sadnje. Zato je važno da korijenov vrat, spojno mjesto, bude barem pet centimetara iznad zemlje. Ako je plitko posađeno imaćete pojavu izdanaka, slabiji razvoj sadnice i lakšu pojavu bolesti. Rezove treba oprskati bakrom ili krečom kako ne bi došlo do prodora parazita u stablo. Na jednoj od slika, na stablu šljive vide se simptomi Pseudomonasa, bakterijskog raka, zbog pretjeranog rasta izdanaka i neadekvatne njege stabla.

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Listovi japanske jabuke možda mogu biti od koristi u organskoj zaštiti

Image
Japanska jabuka, poznata po nazivu Kaki, rijetko se uzgaja u našim krajevima. Prije nekoliko dana slučajno sam boravio u okolini Srpca gdje sam upoznao jednu ženu koja uzgaja ovu jabuku, oko 250 stabala, za svoje potrebe. Japanska jabuka liči na paradajz. Sadrži mnogo kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina C, A i E, aminokiselina i pogodna je za organski uzgoj jer se ne tretira hemikalijama, osim bakrom u jesen ili rano proljeće. Dobro podnosi niske temperature i mogla bi se više uzgajati u našim područjima. Bere se u oktobru ali ono što me iznenadilo bilo je saznanje da se listovi kakija, koji sadrže tanin, u Japanu koriste za premazivanje drvenih kuća, kako bi se drvo zaštitilo od štetnih insekata. Ne bi mi teško da otkinem par slabijih grana, pokidam listove i stavim ih u bure sa vodom. Po nekoj logici voda s taninima koje će otpustiti listovi mogla bi da se koristi i u našim voćnjacima, u zaštiti od štetnih insekata, naročito u proljeće kada kreću
Read more

Zaštitite povrće s mlijekom i sodom

Image
Ova godina je kišovita, vlažna i idealna za razvoj bolesti. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika mnogim proizvođačima povrće je obolilo od bolesti, a oni koji zbog kiša nisu mogli da posade ili posiju biljke u bašti, suočeni su sa napadom patogena, naročito plamenjače, jer je rasad ili obolio odmah nakon sadnje ili u podrumima čekajući bolje vrijeme. Ako su noćne temperature oko 12 0 C a dnevne oko 20 0 C, kada često pada kiša a rosa se dugo zadržava na listovima, česta smjena oblačnog i sunčanog vremena, znajte da će plamenjača napasti vaše povrće – naročito paradajz, krastavac i papriku. Pošto je takvo vrijeme skoro cijeli maj povrće bi trebalo da se češće štiti, odnosno, tretira. Oni koji neće da koriste hemijska sredstva mogu da pokušaju sa ostalim načinima borbe. Npr. dobro poznati recept sa domaćim mlijekom. Jedna litra na sedam ili 10 litara vode, uz dodatak medicinske sode bikarbone ( iz apoteke ) ne iz marketa i desetak kapi jestivog ulja, koje služi da zadrži smj
Read more

Kako prepoznati rodne pupoljke za narednu godinu i zašto je važna rezidba?

Image
Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i mnogo krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se desi da, kada voće dobro rodi, u narednoj godini, roda skoro i da nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez urađene ljetnje rezidbe i dobre prihrane, nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu. Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno – po veličini. Krupniji pupoljak na grani znači da će, na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak imao je dovoljno hranjljivih materija za diferencijaciju i formiranje ploda u narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana gore navedenim elementima prije i tokom cvjetanja jer je npr. bor ključan za oplodnju žiga tučka. Rodni pupoljci diferenciraju se od juna do avgusta ali, uz kvalitetnu prihranu tokom vegetacije i nakon berbe, u vidu prihrane borom, cinkom,
Read more