Bojan Kecman

Zakidanje zaperaka neophodna je mjera ako želite da vam stabljike paradajza napreduju. Suština je u tome da zaperci koji rastu u pazuhu osnovnih grana crpe hranjljive materije ostatku biljke što utiče na manji broj cvjetova, plodova i na kraju, sitnije plodove. Zaperak Zaperak u pazuhu grane Ako je vrijeme kišovito i ima mnogo vlage zakidanje se može vršiti i dva puta sedmično jer vrlo brzo izrastu novi. Uporedo sa zakidanjem zaperaka odstranjuju se i deblje grane, bliže tlu. Najbolje je da do 20 centimetara od zemlje stabljika bude bez bočnih razgranjenja. Ako ih ostavite, biće blizu ili na zemlji i idealne su za napad plamenjače. Stabljika prije zakidanja Poslije zakidanja, tretirajte stabljike prihranom u vidu vode u kojoj je bila potopljena kopriva, gavez, maslačak, djetelina. Može se dodati i mlijeko sa sodom bikarbonom, zbog dezinfekcije jer kada se kidaju zaperci i donje, deblje, grane dolazi do oštećenja stabl...

Red kiše, red sunca, pa opet kiša, pa opet kiša. Nije lako ljudima, kamoli biljkama. Povrće u bašti za sada, dobro se drži. Redovno se pršće, tj. svaka tri dana, domaćim, nekuvanim, mlijekom, medicinskom sodom uz dodatak malo ulja i barem šest litara vode u kojoj je potopljena kopriva, gavez, maslačak, paprat, crvena djetelina, hajdučka trava, po jednoj leđnoj prskalici. Dodam i dvije litre vode sa potopljenim pelinom, crvenim i bijelim lukom, listom oraha. Zbog insekata. Za sada nisam primijetio nijednu štetočinu, a čisto sumnjam da će doći. Svako drugo prskanje, umjesto mlijeka, upotrijebim surutku ali su dovoljna tri do četiri tretmana sa njom jer zakiseljuje zemljište. Izgleda da pomaže i trava postavljena oko rasada. Čuvaće vlagu jer glinovita zemljišta vrlo brzo stvore pokoricu oko stabljike. Ako nema trave kiša ne može da dođe do korijena, samo se slijeva jer je zemlja previše tvrda. Ako ne bude grada, trebalo bi da izdrži. paprika se primila, blitva, kupus takođ...

Nema bolesti koja u savremenom voćarstvu traži više znanja, energije i prije svega, novca, od čađave krastavosti, čiji je prouzrokovač gljivica Venturia inequalis. U zavisnosti od godine, tj. da li je kišna ili vlažna, voćari stabla protiv ove gljivice tretiraju od 12 pa čak 25 tretmana. U nekim slabo razvijenim voćarskim zemljama i više. Zna se koje su to zemlje. Došlo se do toga da je krastavost bauk bolest. Sve ostalo nije važno ali plod jabuke mora da bude čist jer tako kupci žele. Mislim da su upravo kupci zatrovani posredstvom medija o neophodnosti čistoće jabuka, ali takva je najštetnija, jer je mnogo puta prskana pesticidima. O profitu kompanija koje ih proizvode, da ne pišem. Jeste, ima efekta i na ekonomiju zemalja, na zaposlenost stanovništva, prihode države, ali priroda trpi. Osnovno pitanje je da li treba toliko prskanja protiv krastavosti? Bolest napada i autohtone sorte, ne samo komercijalne. Ima i komercijalnih sorti koje su otporne na Venturiu ali nisu popularne ko...