Može prirodno!





Ovaj blog moj je pokušaj da se ukaže na prednosti koje pruža zaštita voćarskih i povrtarskih kultura pomoću organskih preparata, tj. preparata na biljnoj bazi, kao i smanjenja upotrebe pesticida, u proizvodnji voća i povrća. Svaka proizvodnja zahtijeva ulaganje fizičkog napora, vremena i novčanih sredstava, a cilj svima koji se bave tim poslom jeste odgovarajuća zarada, od koje će moći da se živi i ulaže u proizvodnju.

Siguran sam da se primjenom biljnih preparata, u značajnoj mjeri, mogu smanjiti troškovi uzgoja jabuka, krušaka, šljiva, breskvi, trešanja, lješnjaka, malina, jagoda, kupina i ostalog voća.

Na osnovu sopstvenog iskustva usuđujem se da kažem da je proizvodnja povrća moguća bez upotrebe hemijskih sredstava, a proizvodnja većine voćnih vrsta takođe, uz znatno manju  primjenu hemije.

Korišćenjem koprive, gaveza, preslice, bibera, čili papričica, rasola, oraha, zove i ostalih biljaka, moguće je zaštititi biljke i jesti ukusne i prije svega, zdrave plodove.

Kuće koje proizvode hemijska sredstva nas truju. Previše. I odrasle i djecu. I vodu i zemlju. Treba dati priliku biljkama da se same izbore sa napadima štetočina i bolesti, a to je mnogo lakše, uz što manju upotrebu hemijskih sredstava i uz upotrebu preparata na bazi trava, korova i začina. Dajmo im šansu.

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Listovi japanske jabuke možda mogu biti od koristi u organskoj zaštiti

Image
Japanska jabuka, poznata po nazivu Kaki, rijetko se uzgaja u našim krajevima. Prije nekoliko dana slučajno sam boravio u okolini Srpca gdje sam upoznao jednu ženu koja uzgaja ovu jabuku, oko 250 stabala, za svoje potrebe. Japanska jabuka liči na paradajz. Sadrži mnogo kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina C, A i E, aminokiselina i pogodna je za organski uzgoj jer se ne tretira hemikalijama, osim bakrom u jesen ili rano proljeće. Dobro podnosi niske temperature i mogla bi se više uzgajati u našim područjima. Bere se u oktobru ali ono što me iznenadilo bilo je saznanje da se listovi kakija, koji sadrže tanin, u Japanu koriste za premazivanje drvenih kuća, kako bi se drvo zaštitilo od štetnih insekata. Ne bi mi teško da otkinem par slabijih grana, pokidam listove i stavim ih u bure sa vodom. Po nekoj logici voda s taninima koje će otpustiti listovi mogla bi da se koristi i u našim voćnjacima, u zaštiti od štetnih insekata, naročito u proljeće kada kreću
Read more

Zaštitite povrće s mlijekom i sodom

Image
Ova godina je kišovita, vlažna i idealna za razvoj bolesti. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika mnogim proizvođačima povrće je obolilo od bolesti, a oni koji zbog kiša nisu mogli da posade ili posiju biljke u bašti, suočeni su sa napadom patogena, naročito plamenjače, jer je rasad ili obolio odmah nakon sadnje ili u podrumima čekajući bolje vrijeme. Ako su noćne temperature oko 12 0 C a dnevne oko 20 0 C, kada često pada kiša a rosa se dugo zadržava na listovima, česta smjena oblačnog i sunčanog vremena, znajte da će plamenjača napasti vaše povrće – naročito paradajz, krastavac i papriku. Pošto je takvo vrijeme skoro cijeli maj povrće bi trebalo da se češće štiti, odnosno, tretira. Oni koji neće da koriste hemijska sredstva mogu da pokušaju sa ostalim načinima borbe. Npr. dobro poznati recept sa domaćim mlijekom. Jedna litra na sedam ili 10 litara vode, uz dodatak medicinske sode bikarbone ( iz apoteke ) ne iz marketa i desetak kapi jestivog ulja, koje služi da zadrži smj
Read more

Kako prepoznati rodne pupoljke za narednu godinu i zašto je važna rezidba?

Image
Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i mnogo krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se desi da, kada voće dobro rodi, u narednoj godini, roda skoro i da nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez urađene ljetnje rezidbe i dobre prihrane, nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu. Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno – po veličini. Krupniji pupoljak na grani znači da će, na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak imao je dovoljno hranjljivih materija za diferencijaciju i formiranje ploda u narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana gore navedenim elementima prije i tokom cvjetanja jer je npr. bor ključan za oplodnju žiga tučka. Rodni pupoljci diferenciraju se od juna do avgusta ali, uz kvalitetnu prihranu tokom vegetacije i nakon berbe, u vidu prihrane borom, cinkom,
Read more