Sprečavanje razmnožavanja insekata metodom sterilizacije mužjaka

Svijet je daleko odmakao po pitanju kontrole štetnih insekata u voćnjacima tehnikom sterilizacije mužjaka. Sa sadašnjim ulaganjima u nauku, opremu, terenske oglede i svijest onih koji odlučuju o načinima trošenja novca u poljoprivredi, kontrola štetočina u Republici Srpskoj i BiH, sterilizacijom mužjaka, neće nikada doći na red.
Ali, kako to rade u svijetu? Uzeću primjer Izraela koji na sjeveru najviše proizvodi jabuke, kruške, breskve i nektarine. I oni imaju problem sa mediteranskom voćnom muhom koja će biti sve veći problem u našim voćnjacima i savijačem jabuka ( Cydia pomonella, tj. Codling moth ). Da bi na najmanju moguću mjeru sveli upotrebu insekticida uložili su novac u tehnike kontrole štetočine pomoću sterilizacije mužjaka. Ostale tehnike su kontrola populacije pomoću seksualnih feromona, seksualnih bolesti, virusa i gljiva.

Mužjaci se izlažu manjim dozama radijacije koja uzrokuje njihovu djelimičnu sterilnost. Kada se takvi mužjaci pare sa divljim ženkama štetne efekte izazvane zračenjem naslijediće F1 generacija, tj. sljedeća generacija. Biće mnogo više muškog sterilnog potomstva nego ženskog. U drugoj F2 generaciji dolazi do dramatičnog pada populacije jer je kvalitet spermatozoida mužjaka F1 generacije slab. Isto tako, prilikom parenja, značajan broj mužjaka u voćnjaku biće sterilan. Tehnika sterilizacije zračenjem dovodi do pucanja hromozoma u ćelijama i gubljenja genetskog materijala za razmnožavanje kod roditeljske i F1 generacije.

Ova tehnika je izuzetno dobra upravo za savijača jabuka jer prva generacija savijača, u našim uslovima, obično ne pričinjava veće štete. Rezultati su manje dobri kod štetočina kod kojih, zbog velike brojnosti populacije, prva generacija pravi štetu. Kada bi se, kojim čudom, istraživanja primjenjivala i kod nas smanjila bi se upotreba insekticida u zasadima jabuka i krušaka.


Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Listovi japanske jabuke možda mogu biti od koristi u organskoj zaštiti

Image
Japanska jabuka, poznata po nazivu Kaki, rijetko se uzgaja u našim krajevima. Prije nekoliko dana slučajno sam boravio u okolini Srpca gdje sam upoznao jednu ženu koja uzgaja ovu jabuku, oko 250 stabala, za svoje potrebe. Japanska jabuka liči na paradajz. Sadrži mnogo kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina C, A i E, aminokiselina i pogodna je za organski uzgoj jer se ne tretira hemikalijama, osim bakrom u jesen ili rano proljeće. Dobro podnosi niske temperature i mogla bi se više uzgajati u našim područjima. Bere se u oktobru ali ono što me iznenadilo bilo je saznanje da se listovi kakija, koji sadrže tanin, u Japanu koriste za premazivanje drvenih kuća, kako bi se drvo zaštitilo od štetnih insekata. Ne bi mi teško da otkinem par slabijih grana, pokidam listove i stavim ih u bure sa vodom. Po nekoj logici voda s taninima koje će otpustiti listovi mogla bi da se koristi i u našim voćnjacima, u zaštiti od štetnih insekata, naročito u proljeće kada kreću
Read more

Zaštitite povrće s mlijekom i sodom

Image
Ova godina je kišovita, vlažna i idealna za razvoj bolesti. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika mnogim proizvođačima povrće je obolilo od bolesti, a oni koji zbog kiša nisu mogli da posade ili posiju biljke u bašti, suočeni su sa napadom patogena, naročito plamenjače, jer je rasad ili obolio odmah nakon sadnje ili u podrumima čekajući bolje vrijeme. Ako su noćne temperature oko 12 0 C a dnevne oko 20 0 C, kada često pada kiša a rosa se dugo zadržava na listovima, česta smjena oblačnog i sunčanog vremena, znajte da će plamenjača napasti vaše povrće – naročito paradajz, krastavac i papriku. Pošto je takvo vrijeme skoro cijeli maj povrće bi trebalo da se češće štiti, odnosno, tretira. Oni koji neće da koriste hemijska sredstva mogu da pokušaju sa ostalim načinima borbe. Npr. dobro poznati recept sa domaćim mlijekom. Jedna litra na sedam ili 10 litara vode, uz dodatak medicinske sode bikarbone ( iz apoteke ) ne iz marketa i desetak kapi jestivog ulja, koje služi da zadrži smj
Read more

Kako prepoznati rodne pupoljke za narednu godinu i zašto je važna rezidba?

Image
Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i mnogo krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se desi da, kada voće dobro rodi, u narednoj godini, roda skoro i da nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez urađene ljetnje rezidbe i dobre prihrane, nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu. Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno – po veličini. Krupniji pupoljak na grani znači da će, na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak imao je dovoljno hranjljivih materija za diferencijaciju i formiranje ploda u narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana gore navedenim elementima prije i tokom cvjetanja jer je npr. bor ključan za oplodnju žiga tučka. Rodni pupoljci diferenciraju se od juna do avgusta ali, uz kvalitetnu prihranu tokom vegetacije i nakon berbe, u vidu prihrane borom, cinkom,
Read more