Šta Pseudomonas i Monilia urade deblu šljiva ako se ne tretiraju bakrom i krečom




Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Zakidanje zaperaka na paradajzu

Image
Zakidanje zaperaka neophodna je mjera ako želite da vam stabljike paradajza napreduju. Suština je u tome da zaperci koji rastu u pazuhu osnovnih grana crpe hranjljive materije ostatku biljke što utiče na manji broj cvjetova, plodova i na kraju, sitnije plodove. Zaperak Zaperak u pazuhu grane Ako je vrijeme kišovito i ima mnogo vlage zakidanje se može vršiti i dva puta sedmično jer vrlo brzo izrastu novi. Uporedo sa zakidanjem zaperaka odstranjuju se i deblje grane, bliže tlu. Najbolje je da do 20 centimetara od zemlje stabljika bude bez bočnih razgranjenja. Ako ih ostavite, biće blizu ili na zemlji i idealne su za napad plamenjače. Stabljika prije zakidanja Poslije zakidanja, tretirajte stabljike prihranom u vidu vode u kojoj je bila potopljena kopriva, gavez, maslačak, djetelina. Može se dodati i mlijeko sa sodom bikarbonom, zbog dezinfekcije jer kada se kidaju zaperci i donje, deblje, grane dolazi do oštećenja stabl...
Read more

Listovi japanske jabuke možda mogu biti od koristi u organskoj zaštiti

Image
Japanska jabuka, poznata po nazivu Kaki, rijetko se uzgaja u našim krajevima. Prije nekoliko dana slučajno sam boravio u okolini Srpca gdje sam upoznao jednu ženu koja uzgaja ovu jabuku, oko 250 stabala, za svoje potrebe. Japanska jabuka liči na paradajz. Sadrži mnogo kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina C, A i E, aminokiselina i pogodna je za organski uzgoj jer se ne tretira hemikalijama, osim bakrom u jesen ili rano proljeće. Dobro podnosi niske temperature i mogla bi se više uzgajati u našim područjima. Bere se u oktobru ali ono što me iznenadilo bilo je saznanje da se listovi kakija, koji sadrže tanin, u Japanu koriste za premazivanje drvenih kuća, kako bi se drvo zaštitilo od štetnih insekata. Ne bi mi teško da otkinem par slabijih grana, pokidam listove i stavim ih u bure sa vodom. Po nekoj logici voda s taninima koje će otpustiti listovi mogla bi da se koristi i u našim voćnjacima, u zaštiti od štetnih insekata, naročito u proljeće kada kreću ...
Read more

Sadnja paradajza i krastavca na otvorenom

Image
Ledeni sveci s pravom nose takvo ime. Opet su narodna vjerovanja bila tačna jer se vjeruje da bi povrće trebalo saditi na otvorenom poslije ledenih svetaca koji obuhvataju period od 11.05.-15.05. Proizvođači koji su to uradili prije rizikuju da se rasad smrzne ili da sporije napreduje zbog nižih temperatura, naročito izraženih u jutarnjim časovima. Paradajz i krastavac su toploljubive vrste i osjetljive su na niže temperature. Već na dva stepena iznad nule nastaju problemi i može da dođe do polijeganja rasada. Parcelu na kojoj će se saditi paradajz i krastavac najbolje je uzorati tokom zime, isfrezati na proljeće, ako treba i dva puta, da bi zemlja bila što sitnija kako bi korijen mogao nesmetano da se razvija. Dubina rupa je od 20 – 30 centimetara. Na dno se stave šaka ili dvije stajnjaka. Ko želi može da stavi i NPK đubrivo sa stajnjakom, sve se pokrije zemljom da ne dođe do kontakta korijenovih žilica sa đubrivom. Rasad se u kontejneru sat, dva prije sadnje pokvasi...
Read more