Već 20 godina bumbari su u Izraelu rješenje za oprašivanje povrća

Jedan od glavnih razloga za niske prinose kod biljnih vrsta jeste nedovoljno oprašivanje biljaka. Ovo je naročito izraženo u voćarstvu i povrtarstvu. Niske temperature, kišovito vrijeme, manjak pčela, samo su neki od razloga. Ipak, rješenja za ovaj problem ima, a jedno od njih je u bumbarima (lat. Bombus terrestris). 

Usluge bumbara naročito se koriste u državama koje su, kada se gleda sa aspekta savremene poljoprivrede, nekoliko kopalja iznad ostalih država. Jedna od tih država svakako je i Izrael u kojoj se nalazi kompanija “ Biobee“ druga u svijetu, po proizvodnji bumbara. 

Samo 2% izraelskih uzgajivača paradajza ne koristi bumbare.

Bumbari su u Izraelu uvedeni u poljoprivredu 1991. godine i za samo nekoliko godina njihova proizvodnja doživjela je pravi procvat. Trenutno, 98% proizvođača paradajza u Izraelu, koristi bumbare za oprašivanja svojih biljaka.

Bumbari se koriste u oprašivanju paradajza, paprika, patlidžana, jagoda, tikvica, borovnica, trešanja, avokada, badema, jabuka, krušaka. 

Za veće površine, naročito voćnjake, u sadašnjim uslovima i kad sagledamo sve troškove proizvodnje, bumbari nisu isplativi jer previše koštaju. Naravno, ko ima novca, može sebi to da priušti, a u povrtarstvu, dovoljna je površina od 0.2 hektara plastenika ili staklenika, da bi se osjetili efekti njihovog oprašivanja. 

U Izraelu je to drugačije. Proizvođači imaju topliju klimu i mogu da mijenjaju kulture u plastenicima tako da se prosječnih 200 dolara troškova za kupovinu bumbara, na 0.2 hektara plastenika, sigurno  isplati proizvođačima. Pri tome “Biobee“ radi sve, od postavljanja košnica do iznošenja iz plastenika. Ova kompanija oko 8% svog godišnjeg prihoda ulaže u istraživanja i razvoj. Ono što oduševljava jeste podatak da je “Biobee“ kibuc, odnosno, zemljoradnička zadruga. To je jedan savremeni holding u kojem je 81.5 % akcija u vlasništvu kibuca Sde Eliyahu u istoimenom mjestu, a preostalih 18.5 % su akcije “Tom Holdingsa“. 

Bumbari su pogodni za oprašivanje i u plastenicima i u otvorenom polju, ne smetaju im kiša, oblaci, hladnije vrijeme, vrućina. Opraše nekoliko desetina puta više cvjetova nego pčela. Počinju da lete već na temperaturi od pet stepeni iznad nule, a mogu da podnesu i visoke temperature od 30 0C i više. Jedan bumbar opraši dva do tri puta više cvjetova od pčele. Košnice se postavljaju na ili do jednog metra iznad zemlje.

Prema podacima izraelskih farmera bumbari im povećavaju prinos za 25 %. Svi plastenici u Izraelu, južno i zapadno od Mrtvog mora, za oprašivanje koriste bumbare. Interesantno je i to da su izraelski farmeri, nakon uvođenja bumbara, smanjili upotrebu hemijskih tretmana protiv insekata i bolesti u plastenicima i staklenicima što pokazuje sljedeća tabela.

Broj tretmana u plastenicima sa paradajzom prije i poslije uvođenja bumbara

Prije uvođenja                         Poslije uvođenja

Bijela mušica (Whitefly)

(6-45)                                          (0-9)

Mineri lista (Leafminer)

(4-8)                                          (0-1)

Grinje (Spidermites)

(1-2)                                          (0-1)

Bolesti

(1-16)                                         (0-6)

Bumbari su razlog i što je smanjena upotreba i hormona za poboljšanje oplodnje cvjetova.

Nedovoljno regulisana zakonska regulativa u BiH i RS

U Bosni i Hercegovini, odnosno, u Republici Srpskoj, donedavno je postojala firma koja je uvozila bumbare ali su morali da prekinu sa poslovanjem, zbog sporih procedura i nevjerovatne inertnosti i neznanja državnih institucija, koje nisu znale pod šta da svrstaju bumbare. Čak su propisivali određivanje karantina za bumbare u trajanju od 21 dan. Kao da su bumbari goveda! 

Ako dođe do promjena u smislu da institucije počnu da rade svoj posao bumbari bi mogli da budu rješenje za postizanje viših prinosa u našim plastenicima i voćnim zasadima. Troškovi jedne košnice koja bi bila dovoljna za 0.2 hektara plastenika iznosili bi oko 160 konvertibilnih maraka.