Slijedi borba sa kruškinom buvom. Može se suzbiti i bez insekticida.

Toplija zima i raniji početak vegetacije omogućili su kruškinoj buvi (Psylla sp.) da počne sa polaganjem jaja već krajem januara ove godine i u većini područja počeo je ubrzan razvoj jaja i larvi prve generacije ove, najznačajnije štetočine krušaka.

Mnogi voćari su, zajedno sa bakarnim preparatima, u februaru i martu obavili tretman i insekticidima protiv imaga buve, međutim, duži period visokih temperatura omogućio je i duže polaganje jaja pa se, nakon nedavnog prolaska kratkotrajne hladnije fronte, očekuje jači napad štetočine u vidu lučenja medne rose, koja dovodi do prljanja plodova i njihovog slabijeg kvaliteta.

Ne koristiti insekticide na bazi abamektina

Voćarima koji se odluče na primjenu insekticida ne bih preporučio insekticide na bazi abamektina jer se, sudeći po izvještajima sa terena, kruškina buva prilagodila na ovu aktivnu materiju koja se koristi godinama, i u više navrata, u zaštiti stabala.

U posljednje vrijeme sve više su popularni organski preparati Fesil i King Bo, kao i najnoviji insekticid Delegate ( a.m. spinetoram ) i pouzdani Movento ( a.m. spirotetramat ) koji su naročito dobri za zaštitu od druge i treće generacije. Isto tako, mogu da se primijene i preparati na bazi piriproksifena, bifentrina i slično.

Slabiji napad buve mogu da očekuju proizvođači koji su u februaru primijenili kaolinsku glinu, 40-60 kg po hektaru na 1000 litara vode, jer glina iritira krila imaga buve prilikom polaganja jaja.

Pokušajte sa sirćetom i sodom bikarbonom

Ako potraje vlažni period ne bi trebalo da bude problema u zaštiti jer kruškina buva ne voli kišu i niže temperature. Odgovaraju joj duži sunčani i sušni periodi što će, vjerovatno, biti slučaj u ovoj godini. Problem stvara i upotreba azotnih đubriva koja je neophodna kako bi voćke mogle da iznesu rod ali, s druge strane, rast mladara i listova pojačava napad buve.

Postoji još načina, i to ekoloških, da se riješite buve. Radi se o tome da se za zaštitu koristi sirće i soda bikarbona. Kombinacija ove dvije supstance stvara so koja, uz primjenu većih količina vode, isušuje mednu rosu kojom su obložene larve buve i skida larve sa površine lista i grana.

Dovoljno je kilogram sode bikarbone i 10 litara sirćeta ( što veći procenat alkohola tim bolje ) na 1500 litara vode. Neki proizvođači koriste ovu metodu za drugu i treću generaciju buve ali može da se koristi i za larve prve generacije.

Bubamara i zlatooka

Drugi način je potpuno odsustvo primjene insekticida. Naime, primijećeno je da nije bilo većih šteta od buve u voćnjacima bez obavljenih tretmana insekticidima. Posao su obavile bubamara (lat. Coccinellidae) i zlatooka (lat. Chrysoperla carnea) koje su prirodni predatori larvi buva.

Korišćenjem insekticida uništavaju se korisni insekti a kruškina buva, brže se oporavlja i ponovo napada voćke. Zato, ako vidite bubamaru i zlatooku, nemojte tretirati kruške. Ostavite im prostor da urade vaš posao. Neće biti ni lisnih ušiju, a napad buve sigurno će da bude beznačajan, naročito na stablima na kojima je odrađena zimska rezidba.