Kako prepoznati da li je zaustavljena čađava krastavost krušaka i jabuka?
Nema
voćara koji neće pokušati sve što je u njegovoj moći da zaustavi ovo gljivično oboljenje zbog kojeg dolazi
do prljanja plodova, njihovog slabijeg kvaliteta i, što je najvažnije, niže
prodajne cijene. Bolest se pojavljuje se od početka vegetacije pa i u
hladnjačama, nakon skladištenja plodova
Na
kruškama, sa zaštitom bi trebalo da se počne rano u proljeće jer patogen prezimljava na grančicama pa, u
slučaju povoljnih vremenskih uslova, vrlo rano može da dođe do zaraze pupa, dok
kod jabuka, patogen prezimljava u opalom
lišću iz prethodne vegetacije i simptomi mogu da se pojave nakon izbijanja
prvih listova.
Okruglaste pjege na listovima znak su zaraze
Ako
dođe do infekcije prepoznaje se po
mrkim i svijetlo smeđim okruglastim pjegama koje se pojavljuju na listu, zatim i
na plodovima s tim što, u slučaju jače zaraze, može da dođe i do pucanja
plodova, naročito kod krušaka. Ako se simptomi pojave na listu i plodu daljnje
suzbijanje je uzaludno. Posljednji čas za suzbijanje infekcije kombinacijom sistemičnih i kontaktnih fungicida je pojava pjega na lisnoj dršci. Ukoliko se tada i svaki put nakon toga, prije i poslije
padavina, ne tretira stablo, dolazi do pojave simptoma i na plodovima usljed
čega dolazi do stvaranja krasti, po
čemu je bolest i dobila ime.
Ali,
nemojte da se uplašite ako vidite na listovima tamne, okruglaste pjege. To je znak da ste uspjeli sa zaštitom
i suzbili infekciju do koje dolazi čim su temperature oko 20 stepeni i s mnogo padavina, odnosno, ako je list konstantno
vlažan. Dovoljno je desetak časova vlaženja, uz navedene temperature, da se
ostvari infekcija.
Nije sve crno ako se pojave simptomi
Dakle,
kada vidite crne okruglaste pjege, ako ih možete obrisati vrhom nokta, infekcija je zaustavljena. Ali, borba nije gotova.
Pratite vremensku prognozu i zaštitite svoja stabla. Ako koristite fungicide
nemojte prskati prije i poslije kiše ako količina padavina nije bila veća od 20 mm po metru kvadratnom. Dovoljno je
jedno prskanje, prije ili odmah poslije kiše. Generalno, jedno prskanje
sedmično, u slučaju velikih padavina, bez obzira da li je riječ o jabukama ili
kruškama jer se upotrebljavaju sistemični fungicidi koji mogu da “vrate“ infekciju tri do četiri dana
unazad, odnosno, ako upotrijebite fungicide tri do četiri dana nakon ostvarene
infekcije, možete da spriječite zarazu. Uz primjenu kontaktnih i sistemičnih
fungicida, u slučaju da nema mnogo padavina, zaštita stabla od čađave
krastavosti može da traje minimalno desetak dana.
Ne koristite fungicide bez potrebe. Ako možete, koristite nove
tehnologije
Fungicidi
se često bez potrebe upotrebljavaju pa imamo slučajeve da se za hektar kruške
godišnje izdvaja između 1000 i 1500 evra za pesticide što je
bespotrebno. 20 i više prskanja godišnje nema smisla i trebalo bi smanjiti
njihovu upotrebu, uz primjenu novih tehnologija
i zaštitu prirodnim sredstvima.
Nove
tehnologije ogledaju se u tome da se dronovima
ili infracrvenim kamerama vide
“krizna“ žarišta u voćnjaku, tj. ako je npr. lišće u određenom dijelu zasada
svijetlo zelene boje, to je znak zaštitarima da se, u tom dijelu voćnjaka,
nešto dešava. Intervencija, ukoliko je potrebna, vrši se samo u tom dijelu,
bilo zbog insekata, slabije ishrane ili bolesti. Isto se radi i u staklenicima i plastenicima. Ovim dolazi do smanjenja troškova a time i veće
isplativosti proizvodnje.
Postoje i drugi načini zaštite
Zaštita
prirodnim sredstvima podrazumijeva upotrebu preslice, kalijum permanganata, kaolinske gline, crvenog i bijelog luka, koprive,
sode bikarbone, domaćeg mlijeka itd. Jednom riječju, stablo se jača i ne postaje “zavisno“ od pesticida. Upravo se u
jednom voćnjaku, nadomak Banjaluke, vrši zaštita zasada krušaka domaćim,
nekuvanim, mlijekom, sodom bikarbonom i jestivim
uljem. Doze su: litra mlijeka, velika supena kašika sode i ulja, sve u 10 litara vode. Bolje je da je soda
čista, medicinska, ali može da se koristi i iz marketa.
Mlijeko se, za sada, dobro pokazalo
Za
sada, zaštita ide dobro. Infekcija čađavom krastavosti uspješno je zaustavljena
što se vidi i po slikama. Ipak, treba imati na umu da je tek početak juna i da
pobjedu nad čađavom krastavošću krušaka, naročito posljednjih godina, treba proglasiti
do 14 dana prije berbe. Razlog je u
tome što je drugi dio ljeta vlažan, sa padavinama, pa se simptomi tzv. “sekundarne“ infekcije pojave pred
berbu, a iz knjiga i od stručnjaka se čitalo i čulo da već od prve polovine
juna ne treba koristiti sistemične fungicide, već samo kontaktne ili čak nikako
ne prskati stabla krušaka, jer visoke temperature i sušni periodi, ne
odgovaraju patogenu za njegov nesmetan razvoj. To više nije slučaj u praksi i
kod krušaka i jabuka trebalo bi da se koriste i sistemični fungicidi, u slučaju
padavina u julu i početkom avgusta.
Comments
Post a Comment