Bojan Kecman

 Jaka zimska rezidba uzrokuje pojačan rast mladara početkom naredne vegetacije i ako se na vrijeme ne odradi ljetnja rezidba doći će do formiranja vodopija koje, za jednu sezonu, mogu da narastu više od dva metra. Osim visine, naročito u slučaju ljeta sa više padavina i ako se ne poviju, doći će do odrvenjavanja u bazi mladara zbog čega će se poremetiti protok hranjljivih materija i proces formiranja većeg broja rodnih pupoljaka za narednu sezonu. U bazi tog mladara, odnosno, vodopije neće biti formirani rodni pupovi, vrlo rijetko će ih biti na vrhu, a doći će i do zagušivanja krošnje i slabije obojenosti formiranih plodova na ostalim granama. To je najviše izraženo ako se ti mladari i buduće vodopije formiraju u blizini provodnice. Zato se takvi mladari uklanjaju u zimskoj rezidbi i ako ih je više blizu provodnici, svake godine dolazi do udaljavanja zone sa rodom od provodnice. Na terenu se često vidi, naročito kod sorti Viljamovka i Santa Marija da prvi plodovi budu formirani i...

Bespotrebna zaštita krušaka tokom vegetacije koja dostiže dvadeset, pa i više, tretmana ima za rezultat povećane troškove koji idu i do 1.500 evra po hektaru. Uz nižu otkupnu cijenu to je, naročito, neisplativo većini proizvođača s manjim zasadima što dovodi do toga da se, sve više voćnjaka, krči. Značajnu stavku u zaštiti čine tretmani protiv kruškine buve, lat. Psylla spp koja lagano postaje sve otpornija na većinu postojećih insekticida, naročito sa aktivnom materijom abamektin. Zadovoljavajuće rezultate, za sada,   u zavisnosti od faze razvoja štetočine, najviše daju insekticidi na bazi spirotetramata, piriproksifena i najnovijeg, spinetorama ali je sigurno da će, u godinama koje slijede, buva razviti rezistentnost na navedene aktivne materije. Tu je i Fesil ( gvožđe ) ali je većini skup kao i navedeni insekticidi. Treba imati i na umu da su neki insekticidi iz grupe neonikotinoida zabranjeni u većini evropskih zemalja a, takođe, djeluju na buvu. Izvjesno je da će ova grupa...

Viljamovka je najbolja sorta krušaka za preradu i to je jedina istina. Tako misle i u Evropi ali se, za razliku od Evropljana, kod nas i dalje prvenstveno gleda da se proda kao konzumna kruška jer joj je cijena (ako ide za industriju) manja. Ključno je pitanje: da li bi neko ko sadi krušku trebalo da stavi Viljamovku kao vodeću sortu? Odgovor je – ne! Zašto? Prvi razlog je, kao što je navedeno, što je Viljamovka industrijska sorta. Najbolja je  za rakiju . Nijedna nema tako dobar ukus kada sazri kao što je Viljamovka. Prva klasa može da se proda po višoj cijeni kada ide i kao industrija. Od Viljamovke se može praviti i sok, mada ima i boljih sorti poput Santa Marije. Drugi razlog   leži u  zaštiti stabala , koja nije nimalo laka. Osjetljiva je na Erwiniu, Venturiju i naročito napad kruškine buve. Potrebno je barem desetak prskanja tokom vegetacije, ako se želi visok procenat plodova prve klase. Proizvođači koji stabla ove kruške tretiraju 20 puta tokom sezone, čine ve...

Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i mnogo krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se desi da, kada voće dobro rodi, u narednoj godini, roda skoro i da nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez urađene ljetnje rezidbe i dobre prihrane, nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu. Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno – po veličini. Krupniji pupoljak na grani znači da će, na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak imao je dovoljno hranjljivih materija za diferencijaciju i formiranje ploda u narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana gore navedenim elementima prije i tokom cvjetanja jer je npr. bor ključan za oplodnju žiga tučka. Rodni pupoljci diferenciraju se od juna do avgusta ali, uz kvalitetnu prihranu tokom vegetacije i nakon berbe, u vidu prihrane borom, cinkom,...

  Na pisanje ovog teksta podstaklo me je što me svako malo neko od drugara ili kolega pita da li mogu da mu pomognem u  prodaji aronija . Bilo da je riječ o plodu, soku, osušenoj za čaj ili slično. Ono što mi uvijek teško pada jeste činjenica da jednostavno - ne mogu. Sadnja ovog voća je, po meni,  bila jedna velika zabluda u koju su "upali" mnogi proizvođači prevareni obećanjima o brzoj zaradi i enormnom bogaćenju. Najteže je reći nekome da se ne može prodati jer, jednostavno, nije to  tražena vrsta . Bila je u početku, prije desetak godina. Sada - nije. Čast izuzecima, ali malo je onih koji mogu da žive od uzgoja ove voćke. Dobra medijska promocija Sjećam se dobro prije desetak godina, dosta poznanika počelo je da  sadi aroniju . Neki i po nekoliko hektara. To je, kako se pričalo, vrsta koja će da rađa redovno, cijena je pet evra po kilogramu minimalno, a litra soka kreće se i do 35 evra. " Šta ...

  Kupovno sirće, po svemu sudeći, moglo bi da bude rješenje za probleme voćara sa štetnim insektima. U narednim godinama problem će predstavljati i činjenica da je većina insekticida iz grupe neonikotinoida zabranjena u EU i u našem regionu, osim insekticida sa aktivnim materijama tiakloprid i acetamiprid, kojima je produžen rok upotrebe Uzgajivači krušaka, jabuka, šljiva i breskvi, svake godine, troše dosta novca na suzbijanje cvjetojeda, osica, savijača, buva. Generalno, zaštita od insekata biće veliki izazov u narednim godinama za naše voćare, jer je evidentno da se spremaju novi preparati, vjerovatno ekološki mnogo povoljniji, ali i skuplji. Neonikotinoidi su predstavljeni kao revolucionarni u suzbijanju štetnih insekata i da nisu štetni za korisne organizme, naročito pčele, ali se ispostavilo da ih dezorjentišu, da ne mogu da pronađu košnice i da se vrte oko svoje ose. Obavljeno pet tretmana sirćetom U ovoj godini rađen je ogled u dva z...

Najvažnije od svega jeste spremnost proizvođača, tj. operatora da se pridržava svih principa organske proizvodnje i zahtjeva koje pred njega postave kontrolori organske proizvodnje koje pošalje certifikovana kuća. Dobiti certifikat za organsku proizvodnju nije lako i to svima morada bude jasno. Zato je potrebno mnogo strpljenja i truda jer treba ispuniti mnogo papirologije. OCS Subotica ovlašćen za certifikaciju U Republici Srpskoj, u 2020. godini, samo je jedna certifikaciona kuća ovlašćena od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Riječ je o “Organic control system“ iz Subotice koja ima svoje predstavništvo, tj. poslovnu jedinicu za Republiku Srpsku, u Krnetama kod Laktaša. U 2021. godini još neke kuće trebalo bi da dobiju odobrenje Ministarstva. Postupak prijavljivanja za organsku proizvodnju Prvi korak za budućeg organskog proizvođača u Republici Srpskoj podrazumjeva pismeno ili usmeno obavještavanje OCS-a, Područne jedinice laktaši,   od strane proizv...

Nema voćara koji neće pokušati sve što je u njegovoj moći da zaustavi ovo gljivično oboljenje zbog kojeg dolazi do prljanja plodova, njihovog slabijeg kvaliteta i, što je najvažnije, niže prodajne cijene. Bolest se pojavljuje se od početka vegetacije pa i u hladnjačama, nakon skladištenja plodova Na kruškama, sa zaštitom bi trebalo da se počne rano u proljeće jer patogen prezimljava na grančicama pa, u slučaju povoljnih vremenskih uslova, vrlo rano može da dođe do zaraze pupa, dok kod jabuka, patogen prezimljava u opalom lišću iz prethodne vegetacije i simptomi mogu da se pojave nakon izbijanja prvih listova. Okruglaste pjege na listovima znak su zaraze Ako dođe do infekcij e prepoznaje se po mrkim i svijetlo smeđim okruglastim pjegama koje se pojavljuju na listu, zatim i na plodovima s tim što, u slučaju jače zaraze, može da dođe i do pucanja plodova, naročito kod krušaka. Ako se simptomi pojave na listu i plodu daljnje suzbijanje je uzaludno. Posljednji čas za ...

Ledeni sveci s pravom nose takvo ime. Opet su narodna vjerovanja bila tačna jer se vjeruje da bi povrće trebalo saditi na otvorenom poslije ledenih svetaca koji obuhvataju period od 11.05.-15.05. Proizvođači koji su to uradili prije rizikuju da se rasad smrzne ili da sporije napreduje zbog nižih temperatura, naročito izraženih u jutarnjim časovima. Paradajz i krastavac su toploljubive vrste i osjetljive su na niže temperature. Već na dva stepena iznad nule nastaju problemi i može da dođe do polijeganja rasada. Parcelu na kojoj će se saditi paradajz i krastavac najbolje je uzorati tokom zime, isfrezati na proljeće, ako treba i dva puta, da bi zemlja bila što sitnija kako bi korijen mogao nesmetano da se razvija. Dubina rupa je od 20 – 30 centimetara. Na dno se stave šaka ili dvije stajnjaka. Ko želi može da stavi i NPK đubrivo sa stajnjakom, sve se pokrije zemljom da ne dođe do kontakta korijenovih žilica sa đubrivom. Rasad se u kontejneru sat, dva prije sadnje pokvasi...