Bojan Kecman

Najvažnije od svega jeste spremnost proizvođača, tj. operatora da se pridržava svih principa organske proizvodnje i zahtjeva koje pred njega postave kontrolori organske proizvodnje koje pošalje certifikovana kuća. Dobiti certifikat za organsku proizvodnju nije lako i to svima morada bude jasno. Zato je potrebno mnogo strpljenja i truda jer treba ispuniti mnogo papirologije. OCS Subotica ovlašćen za certifikaciju U Republici Srpskoj, u 2020. godini, samo je jedna certifikaciona kuća ovlašćena od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Riječ je o “Organic control system“ iz Subotice koja ima svoje predstavništvo, tj. poslovnu jedinicu za Republiku Srpsku, u Krnetama kod Laktaša. U 2021. godini još neke kuće trebalo bi da dobiju odobrenje Ministarstva. Postupak prijavljivanja za organsku proizvodnju Prvi korak za budućeg organskog proizvođača u Republici Srpskoj podrazumjeva pismeno ili usmeno obavještavanje OCS-a, Područne jedinice laktaši,   od strane proizv...

Nema voćara koji neće pokušati sve što je u njegovoj moći da zaustavi ovo gljivično oboljenje zbog kojeg dolazi do prljanja plodova, njihovog slabijeg kvaliteta i, što je najvažnije, niže prodajne cijene. Bolest se pojavljuje se od početka vegetacije pa i u hladnjačama, nakon skladištenja plodova Na kruškama, sa zaštitom bi trebalo da se počne rano u proljeće jer patogen prezimljava na grančicama pa, u slučaju povoljnih vremenskih uslova, vrlo rano može da dođe do zaraze pupa, dok kod jabuka, patogen prezimljava u opalom lišću iz prethodne vegetacije i simptomi mogu da se pojave nakon izbijanja prvih listova. Okruglaste pjege na listovima znak su zaraze Ako dođe do infekcij e prepoznaje se po mrkim i svijetlo smeđim okruglastim pjegama koje se pojavljuju na listu, zatim i na plodovima s tim što, u slučaju jače zaraze, može da dođe i do pucanja plodova, naročito kod krušaka. Ako se simptomi pojave na listu i plodu daljnje suzbijanje je uzaludno. Posljednji čas za ...

Ledeni sveci s pravom nose takvo ime. Opet su narodna vjerovanja bila tačna jer se vjeruje da bi povrće trebalo saditi na otvorenom poslije ledenih svetaca koji obuhvataju period od 11.05.-15.05. Proizvođači koji su to uradili prije rizikuju da se rasad smrzne ili da sporije napreduje zbog nižih temperatura, naročito izraženih u jutarnjim časovima. Paradajz i krastavac su toploljubive vrste i osjetljive su na niže temperature. Već na dva stepena iznad nule nastaju problemi i može da dođe do polijeganja rasada. Parcelu na kojoj će se saditi paradajz i krastavac najbolje je uzorati tokom zime, isfrezati na proljeće, ako treba i dva puta, da bi zemlja bila što sitnija kako bi korijen mogao nesmetano da se razvija. Dubina rupa je od 20 – 30 centimetara. Na dno se stave šaka ili dvije stajnjaka. Ko želi može da stavi i NPK đubrivo sa stajnjakom, sve se pokrije zemljom da ne dođe do kontakta korijenovih žilica sa đubrivom. Rasad se u kontejneru sat, dva prije sadnje pokvasi...

Veliki sam zagovornik prskanja voćaka protiv lisnih vaši ( Aphis sp .) bez hemije. Naravno, lisne vaši nikako ne bi trebalo da se podcijene jer mogu da uzrokuju ozbiljnu štetu na voćkama, ako se na vrijeme ne reaguje ali, postoje načini da se, bez hemijskih sredstava, riješite lisnih vaši tj. zelene i pepeljaste lisne uši, brašnaste i tamnosmeđe uši koje napadaju kruške, šljive i jabuke? Ovo će biti naročito važno u narednom periodu jer će se ubrzo potrošiti zalihe insekticida iz grupe neonikotinoida , npr. Actara , Mospilan , Calypso i dr. koji su zabranjeni u većini evropskih zemalja. Više generacija godišnje Mnogi voćari riješe prvu generaciju lisnih vaši upravo upotrebom pomenutih insekticida ali se na taj način uništavaju i korisni insekti kao što su bubamare, prirodni neprijatelji lisnih vaši.   Lisne vaši imaju više generacija godišnje. Na stablima se pojavljuju odmah poslije cvjetanja kada, vrlo brzo, dolazi do uvrtanja listova unutra, prema glavnoj žili. List po...

Toplija zima i raniji početak vegetacije omogućili su kruškinoj buvi (Psylla sp.) da počne sa polaganjem jaja već krajem januara ove godine i u većini područja počeo je ubrzan razvoj jaja i larvi prve generacije ove, najznačajnije štetočine krušaka. Mnogi voćari su, zajedno sa bakarnim preparatima, u februaru i martu obavili tretman i insekticidima protiv imaga buve, međutim, duži period visokih temperatura omogućio je i duže polaganje jaja pa se, nakon nedavnog prolaska kratkotrajne hladnije fronte, očekuje jači napad štetočine u vidu lučenja medne rose, koja dovodi do prljanja plodova i njihovog slabijeg kvaliteta. Ne koristiti insekticide na bazi abamektina Voćarima koji se odluče na primjenu insekticida ne bih preporučio insekticide na bazi abamektina jer se, sudeći po izvještajima sa terena, kruškina buva prilagodila na ovu aktivnu materiju koja se koristi godinama, i u više navrata, u zaštiti stabala. U posljednje vrijeme sve više su popularni organski prepa...

Zbog toplijih zima i ranijeg kretanja vegetacije zaštitu voćnjaka od bolesti i štetočina trebalo bi pomjeriti za 15 do 30 dana u odnosu na tretmane prije klimatskih promjena. Kada je riječ o štetočinama jabuka, već u drugoj polovini februara potrebno je izvršiti zaštitu i od krvave vaši (lat. Eriosoma lanigerum ) štetočine koja može da uzrokuje veliku štetu u zasadima. Simptomi napada Vrlo ih je lako prepoznati. Blizu korijena, odnosno, spojnog mjesta pojavljuje se bijele vlaknaste tvorevine koje liče na vatu. Pojavljuju se i na granama i oko peteljki listova, na mladarima i predstavljaju barijeru primjeni insekticida. Hemijske mjere Zaštita insketicidima nije laka. Najviše se koristi aktivna materija hlorpirifos uz dodatak parafinskih ulja ali je problem što uništava i korisne insekte, odnosno, predatore krvave vaši. Pred kretanje vegetacije koristi se i bakar. Štetočina podnosi niske temperature, čak do -26 stepeni. Ako se oko voćaka trava kosi trimerom, usljed ošte...

Uvijek sam volio zemlje sa suhim ljetima i blagim zimama. Najviše zbog toga što, uprkos nedostatku vode, nemaju većih problema da obezbjede ovu dragocjenu tečnost. Izrael je u najtežoj poziciji ali dobro gura, dok je u Turskoj bolja situacija sa padavinama. Posjetio sam zasad krušaka, u blizini grada Korkutelija, 100 kilometara od Antalije. Eto, i Turci proizvode kruške. I to poprilično - oko 400.000 tona godišnje. Kod Turaka, kada govorimo o kruškama, najviše je zastupljena sorta Citronka, ne baš popularna sorta kod nas.  Vole je jer se bere od 25.09-15.11. kada kod njih zna da padne snijeg (kod nas ga još malo neće biti ni tada).  Na četiri hektara prosječan rod je od 30-35 tona po hektaru što mi je bilo čudno jer je riječ o organskoj proizvodnji. Prinos je skoro isti kao i u konvencionalnoj proizvodnji. Zimska rezidba se ne primjenjuje, zbog toplijeg vremena, a sa istom počinju u maju. Kažu da stabla tretiraju samo tri puta godišnje, bakrom i sumporom....