Bojan Kecman

Ledeni sveci s pravom nose takvo ime. Opet su narodna vjerovanja bila tačna jer se vjeruje da bi povrće trebalo saditi na otvorenom poslije ledenih svetaca koji obuhvataju period od 11.05.-15.05. Proizvođači koji su to uradili prije rizikuju da se rasad smrzne ili da sporije napreduje zbog nižih temperatura, naročito izraženih u jutarnjim časovima. Paradajz i krastavac su toploljubive vrste i osjetljive su na niže temperature. Već na dva stepena iznad nule nastaju problemi i može da dođe do polijeganja rasada. Parcelu na kojoj će se saditi paradajz i krastavac najbolje je uzorati tokom zime, isfrezati na proljeće, ako treba i dva puta, da bi zemlja bila što sitnija kako bi korijen mogao nesmetano da se razvija. Dubina rupa je od 20 – 30 centimetara. Na dno se stave šaka ili dvije stajnjaka. Ko želi može da stavi i NPK đubrivo sa stajnjakom, sve se pokrije zemljom da ne dođe do kontakta korijenovih žilica sa đubrivom. Rasad se u kontejneru sat, dva prije sadnje pokvasi...

Veliki sam zagovornik prskanja voćaka protiv lisnih vaši ( Aphis sp .) bez hemije. Naravno, lisne vaši nikako ne bi trebalo da se podcijene jer mogu da uzrokuju ozbiljnu štetu na voćkama, ako se na vrijeme ne reaguje ali, postoje načini da se, bez hemijskih sredstava, riješite lisnih vaši tj. zelene i pepeljaste lisne uši, brašnaste i tamnosmeđe uši koje napadaju kruške, šljive i jabuke? Ovo će biti naročito važno u narednom periodu jer će se ubrzo potrošiti zalihe insekticida iz grupe neonikotinoida , npr. Actara , Mospilan , Calypso i dr. koji su zabranjeni u većini evropskih zemalja. Više generacija godišnje Mnogi voćari riješe prvu generaciju lisnih vaši upravo upotrebom pomenutih insekticida ali se na taj način uništavaju i korisni insekti kao što su bubamare, prirodni neprijatelji lisnih vaši.   Lisne vaši imaju više generacija godišnje. Na stablima se pojavljuju odmah poslije cvjetanja kada, vrlo brzo, dolazi do uvrtanja listova unutra, prema glavnoj žili. List po...

Toplija zima i raniji početak vegetacije omogućili su kruškinoj buvi (Psylla sp.) da počne sa polaganjem jaja već krajem januara ove godine i u većini područja počeo je ubrzan razvoj jaja i larvi prve generacije ove, najznačajnije štetočine krušaka. Mnogi voćari su, zajedno sa bakarnim preparatima, u februaru i martu obavili tretman i insekticidima protiv imaga buve, međutim, duži period visokih temperatura omogućio je i duže polaganje jaja pa se, nakon nedavnog prolaska kratkotrajne hladnije fronte, očekuje jači napad štetočine u vidu lučenja medne rose, koja dovodi do prljanja plodova i njihovog slabijeg kvaliteta. Ne koristiti insekticide na bazi abamektina Voćarima koji se odluče na primjenu insekticida ne bih preporučio insekticide na bazi abamektina jer se, sudeći po izvještajima sa terena, kruškina buva prilagodila na ovu aktivnu materiju koja se koristi godinama, i u više navrata, u zaštiti stabala. U posljednje vrijeme sve više su popularni organski prepa...

Zbog toplijih zima i ranijeg kretanja vegetacije zaštitu voćnjaka od bolesti i štetočina trebalo bi pomjeriti za 15 do 30 dana u odnosu na tretmane prije klimatskih promjena. Kada je riječ o štetočinama jabuka, već u drugoj polovini februara potrebno je izvršiti zaštitu i od krvave vaši (lat. Eriosoma lanigerum ) štetočine koja može da uzrokuje veliku štetu u zasadima. Simptomi napada Vrlo ih je lako prepoznati. Blizu korijena, odnosno, spojnog mjesta pojavljuje se bijele vlaknaste tvorevine koje liče na vatu. Pojavljuju se i na granama i oko peteljki listova, na mladarima i predstavljaju barijeru primjeni insekticida. Hemijske mjere Zaštita insketicidima nije laka. Najviše se koristi aktivna materija hlorpirifos uz dodatak parafinskih ulja ali je problem što uništava i korisne insekte, odnosno, predatore krvave vaši. Pred kretanje vegetacije koristi se i bakar. Štetočina podnosi niske temperature, čak do -26 stepeni. Ako se oko voćaka trava kosi trimerom, usljed ošte...

Uvijek sam volio zemlje sa suhim ljetima i blagim zimama. Najviše zbog toga što, uprkos nedostatku vode, nemaju većih problema da obezbjede ovu dragocjenu tečnost. Izrael je u najtežoj poziciji ali dobro gura, dok je u Turskoj bolja situacija sa padavinama. Posjetio sam zasad krušaka, u blizini grada Korkutelija, 100 kilometara od Antalije. Eto, i Turci proizvode kruške. I to poprilično - oko 400.000 tona godišnje. Kod Turaka, kada govorimo o kruškama, najviše je zastupljena sorta Citronka, ne baš popularna sorta kod nas.  Vole je jer se bere od 25.09-15.11. kada kod njih zna da padne snijeg (kod nas ga još malo neće biti ni tada).  Na četiri hektara prosječan rod je od 30-35 tona po hektaru što mi je bilo čudno jer je riječ o organskoj proizvodnji. Prinos je skoro isti kao i u konvencionalnoj proizvodnji. Zimska rezidba se ne primjenjuje, zbog toplijeg vremena, a sa istom počinju u maju. Kažu da stabla tretiraju samo tri puta godišnje, bakrom i sumporom....

Jedan od najvažnijih poslova koji bi trebalo da bude obavljen nakon iscrpljujuće vegetacione sezone jeste prihrana voćaka nakon berbe. Sa prihranom pomažemo voćkama da se oporave od stresova koji su ih pratili tokom proizvodne godine i da se lakše pripreme za period mirovanja. Trebalo bi da ih opskrbimo "namirnicama" za zimski san.  Osnovno sredstvo za folijarnu prihranu voćaka nakon berbe jeste urea. Sadrži 46% azota i pomaže voćkama da u narednoj vegetacionoj sezoni imaju bolje cvjetanje i oplodnju jer je azot iz uree "pogonsko gorivo" biljkama nakon perioda mirovanja. Upotrebljava se od momenta kada list počne da mijenja boju iz zelene u žutu  i dok se lisna peteljka teže otkida od pupa, dakle u oktobru. Doza je pet do sedam kilograma na 100 litara vode. Tretiraju se i jabučaste i koštičave voćke.  Urea nije dozvoljena u organskoj proizvodnji iako minimalno zagađuje zemljište.  Oni proizvođači koji ne žele da koriste ureu za prihranu (među kojima sam ...

Ova, 2019. godina, koja će se brzo završiti, kao i sve prethodne godine, bila je vrlo čudna. Na to se moramo navići jer će klimatske promjene sve više uzimati danak u narednim godinama. Neka nas ne iznenadi, uskoro, snijeg u maju ili proljeće u januaru i februaru. Biće i suša, poplava itd. S obzirom da je grad oštetio kruške i šljive bacio sam se na baštu i uzgoj povrća na otvorenom. Nije bilo mnogo posađeno ali više u odnosu na prošlu godinu. U ovoj, sezona je počela kasno, čak četrdesetak dana kasnije u odnosu na prošlu godinu, došlo je do zrenja paradajza i paprike. I ostali povrtari kasnije su sadili ili sijali zbog kiša i hladnog vremena, a mnogima je grad uništio povrće pa su morali da rade ispočetka. Fokus mi je bio na zaštiti bez hemije. Probao sam sa domaćim, nekuvanim mlijekom, medicinskom sodom bikarbonom, jestivim uljem, travama kao što su: kopriva, gavez, pelin, maslačak, crvena djetelina, hajdučka trava i začinima - crveni i bijeli luk, čili, mljeveni biber i ljut...