Bojan Kecman

  Mediteranska  voćna muha ( Ceratitis capitata ) je štetočina koja će u godinama pred nama predstavljati veliku prijetnju voćarima. Mislim da se sve više pojavljuje i kod nas jer joj pogoduju visoke temperature, naročito u aprilu, a ove godine april je bio izuzetno topao. U Hrvatskoj je već redovna štetočina, naročito u Dalmaciji, a u BiH najviše je ima u dolini Neretve. Prvo se pojavljuje na breskvama, mandarinama i nektarinama, a napada i jabuku i krušku. Prema nekim podacima napada 240 vrsta. Najviše joj odgovaraju temperature od 30 do 32 stepena jer se jedna generacija razvije za petnaestak dana. Ženka je žuto-smeđe boje i krila su joj uvijek otvorena kada miruje. Odrasli insekti pojavljuju se u aprilu. Ženka ima legalicu dužine dva milimetra,  jaja polaže u skoro zrele plodove, do pet milimetara duboko,a zatim se larve spuštaju dublje i završavaju svoj razvoj za, otprilike 14 dana. U nezrelim plodovima larve se ne hrane. Nakon završetka razvoja izlaze iz plodova i kuku

           Stršljeni mogu da pričine znatnu štetu u voćnjacima, naročito pred berbu plodova. Privlače ih oštećeni ili napadnuti plodovi koji luče etilen kao i šećer koji se nakuplja u plodovima pred berbu. Naravno da treba biti oprezan s njima jer ubod može biti fatalan. Ključno je da ih se ne plašite jer osjete i najmanji strah nakon čega mogu da ubodu i naprave veliki problem.           Kako ih se riješiti, odnosno, umanjiti štete? Prva metoda je da se u plavu flašicu od vode uspe pivo, visine dva prsta. Flašica treba biti otvorena a može da se presiječe na pola pa se obe polovine zavežu špagom za granu, s tim što se zavrne čep s gornjeg dijela flašice.            Druga metoda je da se uzmu kesice za zamrzivač, manje ili veće. Bolje su manje. Napune se vodom, do pola, probiju pri vrhu i zavežu špagom za granu. Kada je vrijeme sunčano refleksija sunčeve svjetlosti od vodu u vrećici trebalo bi da zaslijepi stršljene, pa i ose koji zbog toga ne napadaju plodove.         Stavio

Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodooprivrede Republike Srpske realizovao je ogled sa kontrolom kruškine buve u zasadima krušaka pomoću kaolinske gline. U zasadima Ilije Mijatovića iz Šušnjara (1.0 ha), Aleksandra Bundala iz Drugovića (2.3 ha), Nikole Vukote iz Trebovljana i Dejana Popovića iz Palačkovaca (1.6 ha), radilo se na zaštiti krušaka od kruškine buve, najveće štetočine ove voćke. Cilj ogleda bio je da se primjenom gline smanji polaganje jaja kruškine buve a time smanji i upotreba insekticida tokom sezone. U tri, od četiri voćnjaka, postignuti su dobri rezultati. Rađeno je od dva do pet tretmana glinom, počevši od marta, do juna 2018. godine. Iako je godina bila teška, sa aspekta zaštite i vremenskih prilika, zaključeno je  da je kaolinska glina, u tri voćnjaka, odgodila primjenu insekticida protiv prve generacije kruškine buve, čime su proizvođači ostvarili značajnu uštedu u konačnom finansijskom zbiru jer nisu tre

Kada se pogledaju dva stabla na slici šta se može uočiti? Riječ je o Viljamovci. Prvo stablo je prozračno, sa dobro raspoređenim poluskeletnim granama i čistim, krupnim, plodovima. Drugo stablo je više, sa gustim rasporedom grana u krošnji i prljavim plodovima samo što se na slici ne vidi dobro da su prljavi. Greška je u rezidbi i to mnogi voćari, uzgajivači krušaka rade. Ne smije se kruška rezati van dohvata ruke, krošnja mora da bude prozračna jer ako nije stvaraju se povoljni uslovi za razvoj fuzikladija, tj. Venturije i pojavu kruškine buve koja obožava gustu krošnju na stablu đubrenim dva do tri puta KAN đubrivom, u toku vegetacije. Ovo drugo stablo u narednoj rezidbi mora da bude orezano na dohvat ruke sa najviše petnaest nosača. Prinos će biti nešto manji ali su veće šanse da kvalitet plodova bude bolji. Uz ljetnju rezidbu i ostavljanje pojedinačnih plodova mnogo su veće šanse da će zaštita protiv bolesti i štetočina biti efikasna. U ovoj godini pokazalo se da gdje god s