Bojan Kecman

Slika 1. Kaolinska glina daje, po svemu sudeći dobre rezultate protiv šljivine osice, ako se primijeni u fazi precvjetavanja šljiva ( slike 1.2.i 3.) Naime, uradio sam jedan mali eksperiment na šljivama, tj.13 stabala, od čega je 10 Stenley i tri stabla sorte čačanska rodna. Šta se desilo? U poneki plodić ušla je osica što bi moglo da znači da glina repelentno djeluje na osicu ( slike 4.5.i 6.) Slika 2. Slika 3. U prskalicu kapaciteta 70 litara usuo sam oko 40 litara vode u kojoj je bila rastopljena glina. Dodao sam još desetak litara vode u kojoj je bilo rastopljeno kilogram surutke u prahu. Nisam koristio hemiju, tj. Mospilan, Actaru i ostale insekticide koji se koriste u tretmanima protiv osice. Slika 4. Slika 5.                 Slika 6. Da sam imao više vremena pomoglo bi, siguran sam, korišćenje bibera u prahu, čili papričice i ljute, mljevene paprike. Uz dodatak vode u kojoj je bio nasiječen crveni i bijeli luk, efekat bi bio još bolji. Ovu smjes

Imago kruškine buve Kaolinska glina je najbolje sredstvo za prevenciju napada štetočina, pa i bolesti. Naročito je efikasna u smanjenju brojnosti kruškine buve. Njenim korišćenjem smanjićete upotrebu insekticida Da bi se izbjegli tretmani insekticidima, u zimskom periodu, za suzbijanje prve generacije u većini evropskih zemalja i SAD koristi se kaolinska glina. Preparat je na bazi aluminijum-silikata, dozvoljen je u organskoj proizvodnji i služi za kontrolu prisustva i brojnosti kruškine buve. Februar je ključni mjesec za suzbijanje prve generacije štetnika. Kruškina buva godinama je najveći  problem u intenzivnoj proizvodnji krušaka. Zbog upotrebe manje grupe aktivnih materija, odnosno, insekticida, došlo je do povećanja otpornosti ovog štetnika i krčenja zasada u mnogim zemljama Evrope. U posljednjih nekoliko godina koristi se i u voćnjacima širom Republike Srpske, ali ne u značajnoj mjeri. Štete na stablima izaziva larva koja luči mednu rosu na koju se naseljava gljiva č

Opisao sam nedavno kako da uhvatite rutavu bubu koja pričinjava veliku štetu na cvjetovima voćaka. Evo nekoliko slika sa uhvaćenim imagom na stablu jabuka. Ne može se postići potpuna zaštita ali je u svakom slučaju dovoljno da se ne upotrijebi insekticid. Pčele ne idu u ove klopke. Nije lako da se stavi u cijeli voćnjak veći broj klopki (dovoljno je oko 200 po hektaru) ali vrijedi naročito što maslačak prolazi i buba za hranu traži cvijetove voćaka.

  Rutava buba (lat. Tropinota hirta ) može da uništi većinu cvijeta kod jabučastog i koštičavog voća. U toku je cvjetanje većine voćnih vrsta. Ide i na povrće, a može da grize i listove. Pojavljuje se u fazi cvjetanja. Ima dlačice na leđima i neugodan je osjećaj kada je držite u ruci, bez rukavica. Može da pojede i do 80% cvjetova.  Kako se boriti? Nipošto ne koristite insekticide. Prvo, vrlo je otporna i ne djeluju svi insekticidi na nju, drugo, na taj način uništavaju se i pčele. Uzmite flašu od 1.5 ili 2 litra, uspite u nju malo deterdženta za suđe, a zatim je, do vrha, napunite vodom. Uspite tu mješavinu u obične, plastične, bijele čašice, nivo tečnosti neka bude širine prsta. Probijte sa strane po jednu rupu, provucite špagu i zavežite oko grane ili stabla. Neka bude što bliže cvijetu. Miris će da privuče rutavu bubu,a i bijela boja. Kada jedna pokvasi krila i padne na dno, doći će i ostale. Samo poneka će ostati na cvjetovima. I ne kosite maslačak. Ako ima

Ovaj blog moj je pokušaj da se ukaže na prednosti koje pruža zaštita voćarskih i povrtarskih kultura pomoću organskih preparata, tj. preparata na biljnoj bazi, kao i smanjenja upotrebe pesticida, u proizvodnji voća i povrća. Svaka proizvodnja zahtijeva ulaganje fizičkog napora, vremena i novčanih sredstava, a cilj svima koji se bave tim poslom jeste odgovarajuća zarada, od koje će moći da se živi i ulaže u proizvodnju. Siguran sam da se primjenom biljnih preparata, u značajnoj mjeri, mogu smanjiti troškovi uzgoja jabuka, krušaka, šljiva, breskvi, trešanja, lješnjaka, malina, jagoda, kupina i ostalog voća. Na osnovu sopstvenog iskustva usuđujem se da kažem da je proizvodnja povrća moguća bez upotrebe hemijskih sredstava, a proizvodnja većine voćnih vrsta takođe, uz znatno manju  primjenu hemije. Korišćenjem koprive, gaveza, preslice, bibera, čili papričica, rasola, oraha, zove i ostalih biljaka, moguće je zaštititi biljke i jesti ukusne i prije svega, zdrave plodove. Kuć