Bojan Kecman

      Čast svim organskim đubrivima ali, kroz dosadašnju praksu, ako želimo da nam voće i povrće dobro rađa, zaključio sam da je najbolje koristiti stajnjak. Naravno, pregorjeli, star barem dvije godine. U voćnjacima, na parcelama gdje nema visokog nivoa podzemnih voda, može se koristiti svake druge godine, na ostalim zemljištima svake treće, pošto mu je razgradnja sporija. U našim uslovima i tipovima zemljišta dovoljno je od 30-40 tona po hektaru. Za teža zemljišta dobri su konjski i ovčiji, jer imaju više azota, fosfora i kalijuma, a za lakša, goveđi i svinjski koji imaju više vode. Kokošiji ima najviše azota, fosfora i kalijuma, ali se mora razblažiti, inače voćke rastu do nebesa, upravo zbog velike količine azota.              Ako su voćke mlađe stajnjak se može stavljati bliže sadnici, a prilikom sadnje, barem tri lopate treba staviti na dno rupe. Oko starijih stabala stajnjak se raspoređuje dalje od debla jer se korijenov sistem, tokom godina, razgranao sa obe strane debla.

Japanska jabuka, poznata po nazivu Kaki, rijetko se uzgaja u našim krajevima. Prije nekoliko dana slučajno sam boravio u okolini Srpca gdje sam upoznao jednu ženu koja uzgaja ovu jabuku, oko 250 stabala, za svoje potrebe. Japanska jabuka liči na paradajz. Sadrži mnogo kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina C, A i E, aminokiselina i pogodna je za organski uzgoj jer se ne tretira hemikalijama, osim bakrom u jesen ili rano proljeće. Dobro podnosi niske temperature i mogla bi se više uzgajati u našim područjima. Bere se u oktobru ali ono što me iznenadilo bilo je saznanje da se listovi kakija, koji sadrže tanin, u Japanu koriste za premazivanje drvenih kuća, kako bi se drvo zaštitilo od štetnih insekata. Ne bi mi teško da otkinem par slabijih grana, pokidam listove i stavim ih u bure sa vodom. Po nekoj logici voda s taninima koje će otpustiti listovi mogla bi da se koristi i u našim voćnjacima, u zaštiti od štetnih insekata, naročito u proljeće kada kreću

Ljetos sam stavio sliku breskve koju je napala Taphrina deformans, tj. kovrdžavost lista breskve. Stablo se oporavilo i možda preživi zimu, ako ne bude, baš niskih temperatura. Šta znači kad ima dovoljno padavina tokom ljeta? Dodao sam još mlade koprive u bure sa gavezom potopljenim sedam dana. Iako je oktobar može se brati mlada kopriva koja će se razgraditi u vodi i sa gavezom biti odlična ishrana voćkama na početku sljedeće vegetacije.

Svijet je daleko odmakao po pitanju kontrole štetnih insekata u voćnjacima tehnikom sterilizacije mužjaka. Sa sadašnjim ulaganjima u nauku, opremu, terenske oglede i svijest onih koji odlučuju o načinima trošenja novca u poljoprivredi, kontrola štetočina u Republici Srpskoj i BiH, sterilizacijom mužjaka, neće nikada doći na red. Ali, kako to rade u svijetu? Uzeću primjer Izraela koji na sjeveru najviše proizvodi jabuke, kruške, breskve i nektarine. I oni imaju problem sa mediteranskom voćnom muhom koja će biti sve veći problem u našim voćnjacima i savijačem jabuka ( Cydia pomonella, tj. Codling moth ). Da bi na najmanju moguću mjeru sveli upotrebu insekticida uložili su novac u tehnike kontrole štetočine pomoću sterilizacije mužjaka. Ostale tehnike su kontrola populacije pomoću seksualnih feromona, seksualnih bolesti, virusa i gljiva. Mužjaci se izlažu manjim dozama radijacije koja uzrokuje njihovu djelimičnu sterilnost. Kada se takvi mužjaci pare sa divljim ženkama štetne efekte

Vegetaciona sezona u zasadima krušaka je završena a uskoro će biti završena i berba jabuka. Stabla će, nakon berbe, lagano da pređu u fazu mirovanja i mimo našeg pogleda pripremati se za novu sezonu. Zato je važno da se u periodu od berbe do opadanja lista prihrane makro i mikro elementima kako bi lakše podnijele niske temperature i imale neophodne elemente za početak naredne vegetacije. Kruškama i jabukama  potrebno je u jesen dati azot jer će joj taj azot biti jedini izvor na proljeće naredne godine, tj. pred početak vegetacije. Kako list gubi boju korijen voćke će da povlači hranjljive elemente, među njima i azot, koji će joj na proljeće dati snagu za bolji rast, cvjetanje i oplodnju. Voćari za ovu namjenu prije rasipanja stajnjaka koriste ureu i to od faze kada se počne mijenjati boja lista, do momenta, kada se lisna plojka lako otkine od grane. Dovoljno je rastopiti pet kilograma uree na 100 litara vode. Moguće je da, nakon upotrebe uree, dođe do retrovegetacije, ako oktobar bud