Bojan Kecman

Kiša je došla, s njom će i niže temperature. U posljednji čas jer je kod jednog kolege i Viljamovka počela da cvjeta. Većina stabala koja su odbacila malo lišća počela su da cvjetaju, naročito u donjim dijelovima krošnje, a pupovi su ili nabubrili ili u fazi bijelog balona. Abate Fetel je fascinantna sorta. Sočna je, poprilično otporna na fuzikladij ali i na grad. Još je na stablu i može stajati barem desetak dana, ako bi se danas obrala. U hladnjačama ima Fetela obranog prije skoro mjesec dana i ti plodovi moći će da se čuvaju barem do Nove godine. S druge strane, berba jabuka privodi se kraju. Greni smit se skoro obrao, kao i ajdared. Imamo i mi dobre proizvođače i dobru jabuku, samo je otkupna cijena sramotno niska. Otkupljivači iz Federacije nude 0.25 KM/kg, iz RS se još nisu oglasili, ali sumnjam da će biti viša. Ko je proda neće moći da pokrije troškove, a otkupljivači će je sigurno prodati, po mnogo višoj cijeni. Npr. u Rusiju.   Zato, ko god ima hladnjaču n

Sve češće se u novinama i portalima mogu pročitati informacije o ponovnom cvjetanju voćaka, naročito šljiva, višanja i jabuka. Biljke su zbunjene jer su temperature iznad prosjeka za ovo doba godine. Umjesto da se pripremaju za zimsko mirovanje dolazi do retrovegetacije i novog listanja i cvjetanja što će dodatno da iscrpi biljke i otežati im period mirovanja. Može doći do izmrzavanja a kasnije i sušenja biljaka zbog stresa. Ako se obistine prognoze meteorologa iduće sedmice doći će do dugo očekivanog zahlađenja. Siguran sam da ga voćari prizivaju, za razliku od onih koji su uvijek za toplije vrijeme. Šta uraditi da se spriječi retrovegetacija? Jedini način jeste da se stabla tretiraju hladnom vodom kako bi se rashladila i za par dana usporila vegetacija. Napominjem da do retrovegetacije najviše dolazi u voćnjacima gdje je počelo opadanje listova sa stabala. To su voćnjaci u kojima tokom godine nije vršena dobra zaštita i zbog pojave bolesti došlo je do ranijeg opadanja listova, a

Jedan evro je 25 čeških kruna, znači jedna konvertibilna marka je oko 12.5 kruna. U Češkoj 125 grama lijepo upakovane maline je 45 kruna, skoro četiri marke, borovnice iz Portugala, u istom pakovanju, 50 kruna, nešto više od četiri marke. Dakle, 360 čeških kruna izađe kilogram malina, odnosno, oko 30 konvertibilnih maraka. 400 kruna je kilogram borovnica, skoro 33.5 marke. A kod nas zasadi malina uveliko počeli da se krče. U Češkoj je svega 70 hektara pod malinama. Mi se zabavili o svom jadu a mogućnosti je napretek. Jedna i po marka, najviše dvije za kilogram malina.....sramota! Ali nije do otkupljivača i nakupaca koliko je do proizvođača. Otkupna cijena borovnice u RS i Federaciji BiH je 10 maraka, tj. pet evra ili 125 čeških kruna. Za sada je cijena odlična, a kad se povećaju površine pod borovnicom ne bi me čudilo da cijena padne, baš kao što je slučaj sa malinama. Pola kilograma poljskih jagoda u Češkoj košta 75 kruna. Kilogram je 150 kruna, odnosno, oko

Nekoliko dana boravka u Češkoj nije dovoljno da se iz svakog aspekta sagleda proizvodnja voća ali se ipak može vidjeti i osjetiti atmosfera koja vlada u ovoj oblasti, a samim tim steći i konkretan utisak o njihovom voćarstvu. Moj utisak je pozitivan jer sam vidio da su vrijedan narod, gledaju svoj posao, ne žale se i što je najvažnije, dobro razmišljaju i povlače konkretne poteze. Voćarstvo im se jače počelo razvijati prije dvadesetak godina. Integralna i biološka proizvodnja odavno su im standard i to su htjeli ili ne, morali da prate jer su dio Evropske unije. Da ih Poljaci sa sjevera, Nijemci sa zapada i Austrijanci sa juga ne stave pod svoju šapu, morali su da razvijaju voćarstvo i u tome su uspjeli. Isto je vidjeti voćnjak jabuka u Češkoj, Poljskoj, Njemačkoj....sve je ista tehnologija i prinos. Česi od EU dobijaju 200 evra/ha voćnjaka plus 280 evra/ha subvencija za integralnu proizvodnju. Za organsku proizvodnju subvencije su veće. Ne smiju da krče stabla npr. breskvi u voć