Bojan Kecman

Prva i druga generacija kruškine buve, u ovoj godini, u većini voćnjaka prouzrokovala je velike štete na mladarima i plodovima krušaka. Visoke temperature krajem maja i u prvoj polovini juna dovele su do prave "eksplozije" u razvoju larvi i lučenju medne rose, a u mnogim voćnjacima,primijećeno je da je buva stekla otpornost na neke insekticide. Mnogi su, po dva puta, tretirali samo prvu generaciju larve. Ali,ako godinama, minimalno, dva puta koristite npr. Armadu, normalno je da će buva postati otporna na aktivnu materiju abamektin. Što su se više koristili insekticidi napad je bio sve jači. Čak i kad se insekticid primjenjivao na početku napada, tj. početka lučenja rose, efekti primjene bili su slabi. Buva se borila da preživi, nagon za opstankom je bio, u većini slučajeva, jači od hemije. Još, nije bilo pljuskova da saperu rosu i mnogi uzgajivači će, zbog toga imati prljave plodove, tj. drugu klasu, a kruške će biti ove godine,samo je problem što će cijena biti niska je

Zlatooka (Chrysoperla carnea) je vrlo koristan insekt. Pronađoh je u voćnjaku, na stablima krušaka. Ako je vidite u krošnji krušaka i jabuka ne koristite insekticide. Odrasle zlatooke hrane se mednom rosom ali su larve predatori i uništavaju lisne uši, larve kruškine buve, grinje, mušice gala, jaja leptira, tripse i štitaste vaši. Larva pojede i do 500 lisnih uši  i buva ili više od 10.000 jaja ili larvi crvene voćne grinje . Imago zlatooke ima vitko zeleno tijelo, mrežasta krila, velike zlatne oči i duge antene. Jaja odlaže do kraja juna na dugim nosačima, obično na naličje lista u blizini kolonije lisnih uši ju ili buva . Tokom zim e ,zbog hladnoće, može da ugine i do 90 % jedinki zlatooke. Zato je dobro u voćnjacima, od septembra, postavljati i kućice za prezimljavanje odraslih zlatooka druge generacije.  Zato, dajte šansu zlatookoj.

Mnogi voćari, u svojim voćnjacima, koriste herbicide radi kontrole rasta korova. Minimalno ih koriste dva puta, a kada je vlažnija godina, i više puta. Na slici se vidi stablo kruške oko kojeg je stavljena pokošena trava. Od pirike do maslačka, nema čega nema. Da li ostavljati travu i malčirati, na ovaj način, prostor oko stabla ili koristiti herbicide? Uvijek ću biti za ovo prvo. Dakle, bez herbicida koji će da unište, osim korova, svu korisnu floru i faunu i pretvoriti zemljište, nakon nekoliko godina, u beživotnu smjesu zemlje i kamenja. To je jedina istina. U Sloveniji napuštaju herbicide pa siju nisku travu koja, uz svo đubrenje, stajnjakom ili s KAN-om, ne može da raste više od desetak centimetara. Zašto i mi ne bi uradili tako nešto, zašto su Slovenci pametniji od nas? Njima svaka čast, ali mi smo postali lijeni pa nećemo da kosimo ili da kupimo trave kao Slovenci. Ima, naravno, i toga da nam stari populacija ali stara je i u Sloveniji. Pokošena trava čuvaće vlagu, nakon

Moje, iskreno, divljenje mladoj breskvi koja se sama izborila sa kovrdžavošću lista ( Taphrina deformans). Rano u proljeće gljivica je napala ovo mlado stablo koje je bilo puno crvenkastih, ukovrdžanih, listova, a sad se vidi da ih nema. Listovi su sami otpali. Zaista ih niko nije kidao jer komšija, čija je breskva, dođe vrlo rijetko na plac. Novi val rasta listova kao da je sam pobijedio bolest i izgledaju sjajno, a ni plodovi nisu loši. Možda breskvi pomaže i pokošena trava stavljena oko stabla. Svaka joj čast, a nema šta je nije napalo.

Kada je riječ o štetočinama šljiva najviše se govori o šljivinoj osici i šljivinom savijaču. Međutim, ima još opasnih nametnika, a među njima je voćna pipa, koja može da ošteti i do 80% plodova, što je svrstava u isti red sa savijačem i osicom. Imago i larva pojavljuju se naročito kada je hladnije proljeće. Štetočina, u jesen i proljeće, grize pupoljke šljiva,breskvi, kajsija ali i jabuka i krušaka, koji se osuše i opadnu. U parilu i maju kada su plodovi veličine lješnika ili oraha imago ih izgriza,a nakon toga, na otvoru se pojavljuju gljivice, naročito Monilia. Tijelo pipe je ljubičaste ili bakarno zelene boje. Oni koji koriste insekticide protiv osice regulišu i brojnost pipe ali u organskom načinu uzgoja, preporučujem da se koriste začini kao što su ljuta,mljevena, paprika, biber,čili i cimet, u omjeru 30 gr/10 litara vode, a može i bijeli i crveni luk, 0.5 kg/100 l vode. Pomaže i pelin, 30 gr/10 litara vode jer pipa ne podnosi njegov miris. Dodatak. Šta radi drvenar stablu