Bojan Kecman

Jesen je idealno vrijeme za rasipanje stajnjaka u zemljištu. Stajnjak bi trebalo da bude zreo mada se može rasuti i stajnjak star dva, tri mjeseca. Kada se frezom unese u zemljište razgradiće se nakon nekoliko mjeseci pod uticajem zemljišnih mikro organizama i bakterija. Ako stajnjak ostane na površini sporije će se razgraditi, biće efekta na biljke ali, ako na proljeće nastupe visoke temperature, stajnjak, zbog isparavanja azota i ispiranja fosfora i kalijuma, neće imati nikakvu funkciju. Skoro da neće biti azota, fosfora i kalijuma i ostalih elemenata. A proljeća znaju biti topla. Stajnjak je idealno mjesto za prezimljavanje larvi insekata, štetnih i korisnih jer im odgovara toplota koja nastaje zrenjem stajnjaka. Zaoravanjem stajnjaka većina larvi biće uništena. Isto tako, stajnjak je idealno mjesto za sjemenke raznih korova. Ako se ne zaore, odnosno, ostavi pored stabala, imaćete jači napad korovskih biljaka. Da se razumijemo, stajnjak se najbolje pokazao u ishrani višegodišnj

Zeuzera pyrina ili bijeli drvotočac jedan je od važnijih štetočina u voćarstvu. Šteta koju prouzrokuje veća je u mladim zasadima sa gušćom sadnjom, naročito na M9 podlozi jabuke, odnosno, dunji kod krušaka. Jedna gusjenica dovoljna je da uništi stablo dok se starija stabla lakše bore sa ovom štetočinom. Razlog tome vjerovatno su sokovi koji mogu da uguše gusjenicu, nešto slično kao kod potkornjaka. Ako je sušna godina šteta može da bude veća jer takvo vrijeme pogoduje drvotočcu. Leptir je bijele boje ali se teže primjećuje jer leti noću. Pojavljuje se od kraja maja do polovine septembra kada ženka polaže jaja na grane ili u osnovu pupoljaka. Štetu pričinjava gusjenica koja se pojavljuje u oktobru. Na površini stabla prvo se primijeti žućkasti izmet. Gusjenica je ispod kore, u hodniku koji je ubušila i u kojem prezimljava. Ako su deblo ili grana tanji, dolazi do sušenja grane na mjestima iznad ubušenja, jer gusjenica grize srž prema gore. Žućkaste je boje, sa crnom glavom i

Na slici dole su plodovi jabuka zaostali nakon berbe. Riječ je o smeđoj truleži, latinski Monilia fructigena. Ova godina specifična je po svemu pa i vremenu berbe jabuka. Mnogi još nisu završili berbu Ajdareda, a Pink Lejdi tek se počeo brati. Nema ambalaže, dovoljno radnika, a hladnjače su prepune. I pored svega ovakvi plodovi moraju  da se uklone iz zasada. Bolest nastaje kada nakon toplijeg vremena uslijedi duži period čestih kiša. Napada i krušku. Na plodu se pojavljuju zelenkasto žućkaste, a zatim svijetlo smeđe pjege koje na kraju zahvate cijeli plod. Bijeli krugovi su micelije gljive a plod se smežura i nabora. Micelije su izvor zaraze u naredno proljeće jer u sebi imaju konidije koje izazivaju infekciju. Mogu biti napadnuti i mladi plodovi, grane, cvjetovi. Zaraženi plod ostaje na granama a velike štete mogu da nastanu u skladištima, ako se ne obave tretmani. Što se tiče zaštite od Monilie većina farmera koristi klasične fungicide koji se upotrebljavaju tokom veget

U jednom voćnjaku sa stablima dunje, nedaleko od Banjaluke, ove godine pojavila se Erwinia amylovora, bakteriozna plamenjača jabučastog voća. Zbog toplog vremena došlo je do zaraze tokom cvjetanja dunje ali smo se, kako stvari stoje izborili sa ovom opasnom bolesti koja je zahvatila 80 stabala. Poslije cvjetanja i tokom vegetacije, u tri navrata, rađeno je tretiranje bakarnim preparatima, u manjim dozama, 15 ml na 14 litara vode, kao i tri tretmana sa duvanom. Svaki put duvan iz jedne kutije cigareta, stavljan je u kantu od 15 litara vode. Za prskanje stabala, koristili smo četiri litre te vode koja je stajala tri do četiri sata, u leđnoj prskalici, od 14 litara, uz dodatak dvije litre vode sa potopljenom koprivom. Interesantno je da su bolji efekti zaštite bili primjećeni nakon prskanja duvanom i koprivom nego bakrom. U četiri navrata rađena je rezidba na 30 centimetara ispod zaraženih mjesta. Zaražene grane odmah su spaljivane. Dva puta dunjama je, posebno, dodat Kristalon