Bojan Kecman

Ispod su fotografije iz zasada krušaka Ilije Mijatovića, iz okoline Banjaluke, gdje je, u tri navrata, u ogledu Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, korišćena kaolinska glina "Aspanger" preduzeća "Golić Trade"- Gradiška, za zaštitu od kruškine buve. Većina voćara i ove godine ima velike probleme zbog ove štetočine, naročito sada, kada su visoke temperature. Buva intenzivno luči mednu rosu zbog čega je otežana zaštita. Na slikama se vidi da je kruškina buva prisutna u zasadu Ilije Mijatovića, na plodu, ali na mjestima gdje nema gline.Tamo gdje je ostala glina nije registrovano prisustvo buve. Dakle, ima je, ali ne mnogo. Već danas ili sutra biće urađen insekticidni tretman, na žalost, ali je potreban da bi se spriječilo izlučivanje medne rose jer glina slabije djeluje na larve. Međutim, izbjegnuto je tretiranje insketicidima prve generacije buve. Postignuta je i poprilično v

Ako na svojim stablima vidite ovakve simptome znajte da ih je napao drvenar. To su ustvari potkornjaci koji napadaju stabla, žive ispod kore drveta praveći hodnike čime prekidaju tok sokova i hranjljivih materija kroz deblo. Najznačajnije dvije vrste potkornjaka su mali voćni potkornjak ( Scolytus rugulosus ) i voćni sipac ( Xyleborus dispar ).  Osim šumskog drveća  napada jabuku,krušku,šljivu, vinovu lozu itd.Na meti su mu, uglavnom, mlađa stabla ali se dešava da napada i starija. Generalno, ako je stablo jako i zdravo, sokovi će ugušiti drvenara i rijetko kad će da bude napadnuto. Ako je stablo slabo, iznureno, neće preživjeti.  Stablu, u većini slučajeva, nema spasa, ako vidite ovakve simptome. Kako se boriti protiv štetočine? Uz obavezno odstranjivanje zaraženih stabala ista se mogu prskati bakarnim sredstvima  u ranu jesen i proljeće, okrečiti stabla jer kreč ga odbija i postaviti lovne klopke, tj. crvene ljepljive ploče jer ih privlači crvena boja i flaše u kojima

Kopriva, gavez, maslačak, hajdučka trava i bujad, uz preslicu, najbolje su biljke za jačanje voća i povrća. Pune su azota,kalijuma,željeza, kalcijuma, fosfora, vitamina i minerala koji jačaju biljku, odnosno, pomažu joj da se izbori sa stresnim situacijama i lakše se izbore sa napadom bolesti i štetnih insekata. U velikom buretu nalaze se bujad, kopriva, gavez, hajdučka trava i maslačak. Nakon nekoliko dana i povremenog miješanja, kada prestane da pjeni, tečnost je spremna za upotrebu. Omjer za razrjeđivanje s vodom može biti 1:10 a i više, čak i 5:10. Važno je da su biljke jače, list je jači, zelen i čak djeluje odbijajuće na štetnike jer neugodan miris tjera ljude a kamoli insekte. Smjesu možete pomiješati sa bijelim lukom i lukovicom crvenog luka, tj. vodom u kojoj je skuvana lukovica kojom se boje jaja za Vaskrs. Naročito je dobra za larve kruškine buve a bijeli luk odličan je u borbi protiv savijača i ostalih štetnih insekata. Lukovi djeluju i fungicidno i to pro

Jabučni savijač lat.Cydia pomonela, najteži je protivnik proizvođačima jabuka od svih štetnih insekata. Voćari koji uzgajaju krušku takođe imaju probleme sa ovom štetočinom. Međutim, oni koji žele da zaštite svoja stabla nemaju veliki izbor sredstava koja mogu da djeluju na štetnika. Jedni od rijetkih su npr. Granupom ( virus koji djeluje na probavni trakt gusjenice savijača ), Ozoneem trishul ( na bazi neem ulja iz biljke Azadirachta Indica, aktivna materija azadiraktin ) i Coragen ( aktivna materija hlorantraniliprol ). Coragen jeste opasan za vodene organizme i ne treba ga koristiti bliže od 20 metara od vodenih površina ali nije štetan za pčele i ostale korisne insekte pa možemo reći da je polu-organsko sredstvo. Leptir savijača pojavljuje se već u drugoj polovini aprila i borba protiv savijača traje do berbe. Imago je sivo mrke boje i kada se u feromonskim klopkama, kojih je dovoljan jedan par za jedan hektar, ulovi šest do 15 leptira nedjeljno, potrebno je izvršiti suzbijanje. J

Najveći problem voćaru koji uzgaja breskve je Taphrina deformans - kovrdžavost lista breskve. Gljivica zarazi voćku u vrijeme otvaranja pupoljaka i ako se tada ne reaguje svi kasniji tretmani nemaju efekta. Na slikama su stabla breskve kod jednog voćara u okolini Banjaluke. Iako ima "samo"dva duluma breskve velika mu je muka bila da kida zaražene listove, pršće Mankozebom i posipa KAN oko voćaka. Uglavnom, prvi put, nakon mnogo godina, spriječen je napad Taphrine. U zimu smo tretirali stabla bakrom i krečom, u rano proljeće bakrom i dva puta Kaptanom, uz dodatak domaćeg mlijeka, ne kupovnog u tetrapaku. Pošto se za jedan tretman koristi 120 litara vode dodali smo 12 litara mlijeka, u oba navrata. Mislim da je bilo efekta zbog primjene mlijeka, koje stvara zaštitni fil na pupoljku i štiti od ulaza gljivica, tako da ćemo iduće godine prskati bakrom i krečom, ali bez fungicida. Listovi su modri.ishranjeni jer mlijeko sadrži kalcijum, fosfor, kalijum, tiamin, folnu kiselinu.

Mnogo kolega i članova grupe "Voćarstvo", na Fejsbuku, kontaktiralo me proteklih dana u vezi s primjenom kaolinske gline. U narednim rečenicama pojasniću postupak pripreme za prskanje glinom na imanju Dragana Šubašića, nedaleko od Banjaluke. Na donjim slikama je vreća sa granulisanom kaolinskom glinom ( 15 kg ) i kanta od 15 litara u kojoj je bila rastopljena glina u granulama. Nakon nekoliko dana glina se rastopila i stavili smo je u prazno bure od 200 litara i počeli sipati vodu. Glina koja je ostala u kanti mlazom vode skidala se sa strana kante i ta voda se takođe sipala u bure. Žitka smjesa gline i vode se miješa sve dok se bure ne napuni. U smjesu smo dodali malo Kristalona i sodu bikarbonu, pakovanje od 400 grama, ali medicinsku, koja se može kupiti u apotekama, ne onu iz marketa. Soda je dobar, kontaktni fungicid, protiv skoro svih bolesti. Kada se bure napuni do vrha, uz neprekidno miješanje, dobije se poprilično žit