Mlijeko je spas za voćarstvo i povrtarstvo
Red kiše, red sunca, pa opet kiša, pa opet kiša. Nije lako ljudima, kamoli biljkama. Povrće u bašti za sada, dobro se drži. Redovno se pršće, tj. svaka tri dana, domaćim, nekuvanim, mlijekom, medicinskom sodom uz dodatak malo ulja i barem šest litara vode u kojoj je potopljena kopriva, gavez, maslačak, paprat, crvena djetelina, hajdučka trava, po jednoj leđnoj prskalici.
Dodam i dvije litre vode sa potopljenim pelinom, crvenim i bijelim lukom, listom oraha. Zbog insekata. Za sada nisam primijetio nijednu štetočinu, a čisto sumnjam da će doći.
Svako drugo prskanje, umjesto mlijeka, upotrijebim surutku ali su dovoljna tri do četiri tretmana sa njom jer zakiseljuje zemljište. Izgleda da pomaže i trava postavljena oko rasada. Čuvaće vlagu jer glinovita zemljišta vrlo brzo stvore pokoricu oko stabljike. Ako nema trave kiša ne može da dođe do korijena, samo se slijeva jer je zemlja previše tvrda.
Ako ne bude grada, trebalo bi da izdrži. paprika se primila, blitva, kupus takođe. Na skoro svakoj stabljici paradajza list je modro zelen, a uskoro će i zakidanje zaperaka, da još brže rastu.
Redovno obilazite bašte. Mnogo vlage, česta promjena sunčanog i kišnog vremena, idealne su za plamenjaču na krastavcu i paradajzu. I ostale bolesti, pepelnice, bakterioze će se pojaviti ako ne pomognemo biljkama. Gore navedene trave ih jačaju, a nekuvano mlijeko je zaista dobra stvar. Za četiri marke mogu se kupiti tri litre mlijeka što je dovoljno za 30 litara vode.
Odavno govorim da je spas za mljekarstvo u voćarstvu. Sad dodajem i povrtarstvo. Jedan tretman po hektaru voća u punoj vegetaciji košta minimalno 80 - 100 maraka na 1000 litara vode. Kada bi se koristilo mlijeko 100 litara koštalo bi najviše 150 maraka. Na veću količinu dobio bi se možda i popust. Uz dodatak sode, 400 grama na 1000 litara i litru jestivog ulja, sve više vjerujem da bi zaštita voćaka od bolesti i štetočina mogla da bude efikasna.
Za sada je tako kod Ilije Mijatovića u Šušnjarima, na breskvi. Nema ni savijača, ni šupljikavosti lista, a kamoli kovrdžavosti lista breskve.
Dodam i dvije litre vode sa potopljenim pelinom, crvenim i bijelim lukom, listom oraha. Zbog insekata. Za sada nisam primijetio nijednu štetočinu, a čisto sumnjam da će doći.
Svako drugo prskanje, umjesto mlijeka, upotrijebim surutku ali su dovoljna tri do četiri tretmana sa njom jer zakiseljuje zemljište. Izgleda da pomaže i trava postavljena oko rasada. Čuvaće vlagu jer glinovita zemljišta vrlo brzo stvore pokoricu oko stabljike. Ako nema trave kiša ne može da dođe do korijena, samo se slijeva jer je zemlja previše tvrda.
Ako ne bude grada, trebalo bi da izdrži. paprika se primila, blitva, kupus takođe. Na skoro svakoj stabljici paradajza list je modro zelen, a uskoro će i zakidanje zaperaka, da još brže rastu.
Redovno obilazite bašte. Mnogo vlage, česta promjena sunčanog i kišnog vremena, idealne su za plamenjaču na krastavcu i paradajzu. I ostale bolesti, pepelnice, bakterioze će se pojaviti ako ne pomognemo biljkama. Gore navedene trave ih jačaju, a nekuvano mlijeko je zaista dobra stvar. Za četiri marke mogu se kupiti tri litre mlijeka što je dovoljno za 30 litara vode.
Odavno govorim da je spas za mljekarstvo u voćarstvu. Sad dodajem i povrtarstvo. Jedan tretman po hektaru voća u punoj vegetaciji košta minimalno 80 - 100 maraka na 1000 litara vode. Kada bi se koristilo mlijeko 100 litara koštalo bi najviše 150 maraka. Na veću količinu dobio bi se možda i popust. Uz dodatak sode, 400 grama na 1000 litara i litru jestivog ulja, sve više vjerujem da bi zaštita voćaka od bolesti i štetočina mogla da bude efikasna.
Za sada je tako kod Ilije Mijatovića u Šušnjarima, na breskvi. Nema ni savijača, ni šupljikavosti lista, a kamoli kovrdžavosti lista breskve.
Comments
Post a Comment