Zakidanje zaperaka na paradajzu


Zakidanje zaperaka neophodna je mjera ako želite da vam stabljike paradajza napreduju. Suština je u tome da zaperci koji rastu u pazuhu osnovnih grana crpe hranjljive materije ostatku biljke što utiče na manji broj cvjetova, plodova i na kraju, sitnije plodove.

Zaperak
Zaperak u pazuhu grane




















Ako je vrijeme kišovito i ima mnogo vlage zakidanje se može vršiti i dva puta sedmično jer vrlo brzo izrastu novi.

Uporedo sa zakidanjem zaperaka odstranjuju se i deblje grane, bliže tlu. Najbolje je da do 20 centimetara od zemlje stabljika bude bez bočnih razgranjenja. Ako ih ostavite, biće blizu ili na zemlji i idealne su za napad plamenjače.



Stabljika prije zakidanja

Poslije zakidanja, tretirajte stabljike prihranom u vidu vode u kojoj je bila potopljena kopriva, gavez, maslačak, djetelina. Može se dodati i mlijeko sa sodom bikarbonom, zbog dezinfekcije jer kada se kidaju zaperci i donje, deblje, grane dolazi do oštećenja stabljike i prodora patogena u biljku.


Poslije zakidanja zaperaka

I zaperci mogu da se iskoriste. Ako su du\ine od pet do osam centimetara, možete ih, kada ih otkinete, osloboditi donjih listova, ostaviti samo vršne i tako ih posaditi. Stavite u rupu stajnjak, dobro zalijte i imaćete novu stabljiku paradajza.

Zapamtite, stavljajte travu oko stabljika, prihranjujte i navodnjavajte biljke. Pršćite mlijekom i sodom, uz malo jestivog ulja, i rezultat neće izostati. 

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Zaštitite povrće s mlijekom i sodom

Image
Ova godina je kišovita, vlažna i idealna za razvoj bolesti. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika mnogim proizvođačima povrće je obolilo od bolesti, a oni koji zbog kiša nisu mogli da posade ili posiju biljke u bašti, suočeni su sa napadom patogena, naročito plamenjače, jer je rasad ili obolio odmah nakon sadnje ili u podrumima čekajući bolje vrijeme. Ako su noćne temperature oko 12 0 C a dnevne oko 20 0 C, kada često pada kiša a rosa se dugo zadržava na listovima, česta smjena oblačnog i sunčanog vremena, znajte da će plamenjača napasti vaše povrće – naročito paradajz, krastavac i papriku. Pošto je takvo vrijeme skoro cijeli maj povrće bi trebalo da se češće štiti, odnosno, tretira. Oni koji neće da koriste hemijska sredstva mogu da pokušaju sa ostalim načinima borbe. Npr. dobro poznati recept sa domaćim mlijekom. Jedna litra na sedam ili 10 litara vode, uz dodatak medicinske sode bikarbone ( iz apoteke ) ne iz marketa i desetak kapi jestivog ulja, koje služi da zadrži smj
Read more

Listovi japanske jabuke možda mogu biti od koristi u organskoj zaštiti

Image
Japanska jabuka, poznata po nazivu Kaki, rijetko se uzgaja u našim krajevima. Prije nekoliko dana slučajno sam boravio u okolini Srpca gdje sam upoznao jednu ženu koja uzgaja ovu jabuku, oko 250 stabala, za svoje potrebe. Japanska jabuka liči na paradajz. Sadrži mnogo kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina C, A i E, aminokiselina i pogodna je za organski uzgoj jer se ne tretira hemikalijama, osim bakrom u jesen ili rano proljeće. Dobro podnosi niske temperature i mogla bi se više uzgajati u našim područjima. Bere se u oktobru ali ono što me iznenadilo bilo je saznanje da se listovi kakija, koji sadrže tanin, u Japanu koriste za premazivanje drvenih kuća, kako bi se drvo zaštitilo od štetnih insekata. Ne bi mi teško da otkinem par slabijih grana, pokidam listove i stavim ih u bure sa vodom. Po nekoj logici voda s taninima koje će otpustiti listovi mogla bi da se koristi i u našim voćnjacima, u zaštiti od štetnih insekata, naročito u proljeće kada kreću
Read more

Kako prepoznati rodne pupoljke za narednu godinu i zašto je važna rezidba?

Image
Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i mnogo krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se desi da, kada voće dobro rodi, u narednoj godini, roda skoro i da nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez urađene ljetnje rezidbe i dobre prihrane, nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu. Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno – po veličini. Krupniji pupoljak na grani znači da će, na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak imao je dovoljno hranjljivih materija za diferencijaciju i formiranje ploda u narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana gore navedenim elementima prije i tokom cvjetanja jer je npr. bor ključan za oplodnju žiga tučka. Rodni pupoljci diferenciraju se od juna do avgusta ali, uz kvalitetnu prihranu tokom vegetacije i nakon berbe, u vidu prihrane borom, cinkom,
Read more